Čelnik Mosta i potpredsjednik Vlade Božo Petrov posudio je od Martina Vidovića 222 tisuće kuna prije tri godine. Petrov tu svotu Vidoviću mora vratiti u roku od 20 godina, posudba je beskamatna i Petrov vraća 925 kuna mjesečno. Sve to poodavno je zapisano u imovinskoj kartici koju je Petrov predao Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa i javno je dostupno.

Krediti i dugovi

Za svakog dužnosnika, a riječ je o tisućama ljudi, javno su dostupni podatci o tome kome duguju novac, kada su novac posudili, pod kojim uvjetima, koliki im je mjesečni anuitet.

Takav instrument kakav postoji za političare ne postoji i za političke stranke i tomu smo svjedočili protekloga tjedna nakon što je javnosti postalo poznato da se HDZ zaduživao za višemilijunske iznose kod privatnih trgovačkih društava. HDZ se u godinu i pol kod tri trgovačka društva (Prvo plinarsko društvo, DIV i Viadukt) zadužio za 8,4 milijuna kuna i o tome nije obavijestio javnost. Političke stranke nisu dužne obavijestiti javnost ni o kreditima koje podižu kod komercijalnih banaka, o čemu dužnosnici također obavezno moraju obavijestiti javnost u svojim imovinskim karticama. Zahvaljujući tome znamo da predsjednik SDP-a Zoran Milanović duguje 119.520 eura, da se zadužio kod Erste banke prije osam godina, da je dobio tada povoljnu kamatu od 5,04 posto. Milanović će kredit vraćati 30 godina, a za urednu otplatu kredita svakoga mjeseca mora izdvojiti 583,29 eura. Također zahvaljujući imovinskim karticama znamo i da je ministar kulture Zlatko Hasanbegović dobra mušterija banaka i da je odličan poznavatelj procedure podizanja kredita. Podigao je čak deset kredita, sve u manjim iznosima (osim jednoga od 27.200 eura), zadužio se kod četiri financijske institucije i za sve svoje kredite mjesečno otplaćuje 3.794,59 kuna i 480,21 euro.

Uvođenje pandana imovinskim karticama za stranke kao ideju podržava profesor Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti kojem je jedna od užih istraživačkih specijalnosti upravo financiranje političkih stranaka i kampanja.

– Time bismo dobili nešto veću transparentnost. Sam generalni normativni okvir postoji, ali nema provedbenog tijela koje bi za to bilo zaduženo, kazao je Petak. Za HDZ-ove pozajmice od primjerice Prvog plinarskog društva Petak je kazao da nisu protuzakonite, ali nisu ni transparentne, a manjak transparentnosti narušava vjerodostojnost. Provedbene aktivnosti, odnosno nadzor nad eventualnim stranačkim imovinskim karticama treba povjeriti nekom postojećem tijelu, a Petak dvoji o tome koje bi to tijelo trebalo biti.

Brze sankcije

Državno izborno povjerenstvo prema njegovoj procjeni trenutačno nema kapacitet za provedbu tako nečega, pa bi mu u slučaju da se stranačke imovinske kartice uvedu trebalo ojačati kapacitete ili taj posao povjeriti nekom drugom tijelu, primjerice Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

– Slučaj s posudbama HDZ-u otvorio je problem. Uz ostalo, pitanje i zašto trgovačko društvo posuđuje novac političkoj stranci, što ono očekuje zauzvrat, pita se Petak. Tijelo koje bi nadziralo stranačke imovinske kartice moralo bi imati mogućnost brze reakcije, a to znači i mogućnost brze sankcije političkih stranaka, zaključio je Petak.