Sberbank je uključen u rad Vjerovničkog vijeća Agrokora gdje ima svog predstavnika / arhiva NL
Želimo maksimalan povrat kredita koje smo dali, ali želimo naći i puno razumijevanje s Vladom Republike Hrvatske, jer Agrokor je 18 posto BDP-a države, kazao je prvi čovjek Sberbanka Herman Gref. Američka veleposlanica Julieta Valls Noyes najavljuje da su američki investitori spremni uložiti više novca i podržati restrukturiranje kompanije kako bi zaštitili vrijednost Agrokora
Posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji i službeni sastanak s Vladimirom Putinom za Hrvatsku je, između ostaloga, značajan i zbog raspleta najveće korporativne krize u hrvatskoj povijesti, u koncernu Agrokor koji su kreditirale i dvije ruske banke pod kontrolom države, Sberbank i VTB banka i činjenice da Sberbank svoja potraživanja nastoji naplatiti tužbama protiv Agrokora. Više puta su čelnici te banke ponovili i da bi država, koja je po njihovom mišljenju nacionalizirala Agrokor, trebala platiti i njegov dug izdavanjem obveznica, pa se iščekivalo i hoće li takav zahtijev oni ili čak ruske vlasti iznijeti predsjednici. Teško je zasad reći hoće li Sberbank promijeniti taktiku, jer i dalje inzistira na tome da je Vlada ugrozila prava onih koji su kreditirali Agrokor, ali su izjave njihovog čelnika koji se također sastao s hrvatskim izaslanstvom barem manje oštre, ako ne i pomirljive.
Prava kreditora
Tako je prvi čovjek Sberbanka Herman Gref u četvrtak u intervjuu televiziji Rossia 24 ponovio da je Vlada svojim mjerama povrijedila prava kreditora, a nije propustio reći ni da je najveća hrvatska kompanija falsificirala financijska izvješća sedam godina.
– Želimo maksimalan povrat kredita koje smo dali, ali želimo naći i puno razumijevanje s Vladom Republike Hrvatske. Mi dobro razumijemo problem koji se pojavio u Hrvatskoj, jer kompanija Agrokor je 18 posto BDP-a države – kazao je Gref.
Dodao je i da je siguran da će Sberbank, iako želi maksimalan povrat duga, kako se god situacija rasplete, vratiti barem dio novca. Otkrio je i da je u srijedu u Sočiju s predsjednicom Grabar-Kitarović imao »konstruktivan dijalog« o Agrokorovu dugu, da je predsjednica reagirala s razumijevanjem na situaciju u vezi Agrokorova duga, te da je dogovoren nastavak razgovora kako bi se pronašlo obostrano prihvatljivo rješenje. Ruski mediji, prenosi Hina, pišu i da je sastanku dvoje predsjednika osim Grefa bio prisutan i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov je kazao da je predsjednica naglasila važnost zadržavanja pogodne investicijske klime za strane tvrtke, a u ovom slučaju za stvaranje ugodnih uvjeta poslovanja za Sberbanka i VTB-a.
– U svakom slučaju, kao jedan od glavnih Agrokorovih kreditora Sberbank će štititi svoje interese. Naravno, ruska država će u tome podupirati naše kompanije – poručio je Peskov. Hoće li to Sberbank nastaviti i dalje činiti podižući tužbe, što primjerice ne čini VTB koji je sudjelovao i u posljednjem kreditu Agrokoru, nitko nije precizirao.
Trajna vrijednost
Namjerno ili slučajno, jučer je o Agrokoru u intervjuu za tportal govorila i američka veleposlanica Julieta Valls Noyes, koja otvoreno spominje američku ulogu u rješavanju krize u Agrokoru. Ona je nekoliko puta poručila da u slučaju Agrokor nikako ne može biti riječi samo o dugu, dok je povrat duga ono na čemu je Sberbank dosad inzistirao.
– Priča o Agrokoru priča je o njegovim zaposlenicima, o kupcima, dobavljačima, a onda naravno i o kreditorima, kaže veloposlanica, koja ističe da je »ponosna na to što su američki ulagači prepoznali trajnu vrijednost u Agrokoru«. Najavljuje i da su ti ulagači spremni uložiti više novca, osigurati tehničku ekspertizu i podršku restrukturiranju kompanije, jer oni prepoznaju važnost zaštite zaposlenika i dobavljača.
– Uistinu sam veoma ponosna na činjenicu što grupa američkih investitora pruža podršku Agrokoru kada je kompaniji ta podrška najpotrebnija. Oni su ovdje kako bi zaštitili vrijednost i sve aspekte Agrokora te u suradnji s izvanrednom upravom tvrtke, hrvatskom Vladom, radnicima i dobavljačima spasili tvrtku koja je važna i izvan granica Hrvatske, prilično otvoreno Valls Noyes, podsjeća tko je priskočio pomoć kad se Agrokor urušavao.
Hoće li se u tu priču sada snažnije uključiti i Sberbank, nitko od naših sugovornika iz Vlade i izvanredne uprave jučer nije želio komentirati i zbog toga što, kako su kazali trebaju više informacija, ali i više vremena za takve procjene.
I u Federaciji Bosne i Hercegovine su odlučili pripremiti posebnu regulativu kako bi vlasti mogle biti više uključene u posljedice koje bi na kompanije u toj državi mogla imati kriza u Agrokoru. Već ranije, iz istih razloga, poseban zakon donijela je i Slovenija zbog Mercatora, s time da su vlasti u Federaciji odlučile reagirati uredbom koja bi im trebala omogućiti jači nadzor poslovanja velikih poslovnih sustava, koji imaju najmanje tisuću zaposlenih i ostvaruju godišnji promet od najmanje 500 milijuna konvertibilnih maraka (oko 250 milijuna eura).
Kako prenosi Hina, federalni je premijer Fadil Novalić kazao da uredba poštuje neprikosnovenost privatne imovine, te da je nastala na temelju dosadašnjeg nadzora nad poslovanjem Agrokorovih tvrtki u BiH te konzultacija s privremenim povjerenikom hrvatske vlade Antom Ramljakom čiji je prvenstveni cilj bio zaštititi dobavljače i zaposlene.
Iako s izvanrednom upravom Agrkora vlasti u Federaciji imaju dobru komunikaciju, Novalić napominje da postoje i drugi čimbenici koji utječu na razvoj događaja.
– S obzirom da nedavna zbivanja vezano za aktiviranje jamstava donose značajnu nesigurnost po pitanju razumijevanja cjelokupnih rizika, smatramo da je upravo sad najbolji trenutak da uvedemo i zakonsku mjeru pojačanog nadzora – kazao je Novalić. Tako bi izravni povod za donošenje uredbe mogao biti pokušaj Sberbanka da se domogne vlasničkog udjela Jamnice u Sarajevskom kiseljaku.
Bolja suradnja
U Vladi i Agrokoru službeno nitko ne želi komentirati ni Grefove izjave ali se nadaju da bi one mogle značiti bolju suradnju s tim kreditorom u budućnosti. Naši sugovornici ističu da su cijelo vrijeme i izvanredni povjerenik Ante Ramljak i predstavnici Vlade nastojali zadržati komunikaciju s Sberbankom unatoč brojnim tužbama, da su i sada otvoreni za nove razgovore, te da bi svaka nagodba koja se dogovori za Agrokor bila puno bolja i kvalitetnija, ako u njoj sudjeluje i najveći kreditor.
Svi oni još uvijek pokušavaju dokučiti što je ruski predsjednik Putin mislio kad je rekao da »VTB i Sberbank pomažu financijskom ozdravljenju Agrkora«, jer je Sberbank s puno više novca, oko 1,1 milijardu eura, kreditirao Agrokor, samo VTB sudjeluje u novom kreditu odobrenom početkom ljeta. No, dodaju i da je Sberbank cijelo vrijeme uključen u rad Vjerovničkog vijeća gdje ima svog predstavnika.
Predstavnici ruskih vlasti dosad su različito ponašanje dviju banaka, otkrivaju naši izvori, koristili kao argument da zapravo ne postoji dirigirana državna politika kojom bi Moskva preko banaka pritiskala Agrokor, a time i Hrvatsku.
Kako neslužbeno doznajemo, kad je u pitanju razgovor predsjednice Grabar-Kitarović i ruskog predsjednika Putina, obje strane žele biti konstruktivni sugovornici. I prije odlaska u Rusiju, neslužbeno se s Pantovačaka moglo čuti da predsjednica želi iskoristiti sastanke s ruskim dužnosnicima, prvenstveno Putinom, kako bi iz prve ruke saznala što službena Moskva misli o krizi u Agrokoru. Predsjednica je, ističu izvori bliski izaslanstvu, tijekom razgovora s Putinom pozvala na proaktivnu suradnju bez šumova u komunikaciji, a ruska strana je potvrdila da će otvoreno surađivati. Ostanak ruskih banaka u Hrvatskoj, neslužbeno se tvrdi, značit će i dolazak ruskih investitora.
Na Pantovčaku su i prije odlaska u Rusiju napominjali da VTB banka »korektno sudjeluje« u Vjerovničkom vijeću. S druge strane, zahtjeve Sberbanka izvori bliski Uredu predsjednice nisu željeli podrobnije komentirati, ističući ipak da je predsjednica već ranije poručila da dug Agrokora ne smije i neće pasti na porezne obveznike.
Korporativno pitanje
Predsjednica je i jučer u Moskvi rekla da ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanka i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.
– Ja bih voljela da to pitanje ne opterećuje međudržavne odnose Hrvatske i Rusije, jer to nije međudržavno pitanje. To je korporativno pitanje, i riječ je naravno o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve – rekla je predsjednica u izjavi novinarima na marginama rusko-hrvatskog gospodarskog foruma. Dodala je i da osobno ne sudjeluje u rješavanju tog pitanja, niti može pregovarati o modusima kako će se to riješiti. Poručila je da Agrokor ostaje privatna kompanija, da nije nacionaliziran i da država ne može na sebe preuzeti odgovornost, pa ni Agrokorovi dugovi ne mogu pasti na leđa hrvatskih poreznih obveznika.
