Rukavica bačena, ali..

Malo će radnika ove godine profitirati od rasta neoporezivog primitka. Poslodavci su svoje već isplanirali

Gabrijela Galić

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Nisu to beznačajna sredstva, pogotovo za one koji imaju puno radnika, veli Zdravko Jelčić, predsjednik uprave Spin Valisa. I zaposleni u javnom sektoru očekuju veće božićnice pa bi i sama Vlada mogla biti u problemu



ZAGREB Ministar financija dobro je smjestio poslodavcima odgovarajući na njihova opetovana traženja za rasterećenjem troška rada što bi im omogućilo podizanje radničkih plaća, odnosno isplatu 13. plaće. Najavljenim podizanjem neoporezive prigodne nagrade s 2.500 na 7.500 kuna godišnje, svim poslodavcima bacio je rukavicu. No, na taj izazov tek će rijetki moći odgovoriti i pitanje je u kojem obimu. Naime, Vlada je tek najavila donošenje uredbe kojom bi se neoporezivi godišnji iznos primitka povećao s prvim danom prosinca.


To znači da bi poslodavci na samom kraju poslovne godine trebali ići u rebalanse svojih proračuna kako bi osigurali veće isplate prigodnih blagdanskih naknada radnicima, ako uopće prostora za to imaju. Tako bi se moglo očekivati da bi na rast neoporezivog prigodnog dara, koji se samo u Hrvatskoj naziva 13. plaćom, možda mogli računati radnici u kompanijama koje očekuju značajnu dobit, koja bi se dijelom umanjila isplatom neoporezivog dara u višem iznosu.


Otvoren prostor


– Većina tvrtki već sada dobit prebacuje u plaće kako bi zadržala ljude, posebno mlade – veli Zdravko Jelčić, predsjednik uprave Spin Valisa. Iako pozdravlja Vladinu namjeru podizanja iznosa koji bez oporezivanja poslodavci tijekom godine mogu isplatiti radnicima, ističe kako je dobra vijest stigla u lošem trenutku jer su svi već isplanirali prihode, troškove, realizaciju za tekuću godinu, a i sam račun dobiti i gubitka bit će gotov za mjesec dana.




– Nisu to beznačajna sredstva, pogotovo za one koji imaju puno radnika. No, prostor je otvoren, Vlada je dala mogućnost za iduću i sve sljedeće godine i to je pravi put usmjeren rasterećenju rada – veli Jelčić. I samo rasterećenje na doprinosima na plaću poslodavcima je dalo prostora, no i Jelčić podvlači kako to trebaju pratiti i reforme koje će stvoriti bolje okruženje za rad.



Prema podacima Porezne uprave, lani je gotovo 570 tisuća radnika primalo plaću do 3,5 tisuća kuna (što je više od minimalne plaće, ali i 50 posto budućeg neoporezivog godišnjeg iznosa prigodnog dara). Ukupan trošak poslodavca koji isplati tih maksimalnih 3,5 tisuća kuna je nešto iznad pet tisuća kuna.


Teško je vjerovati da bi netko tko ne može isplatiti višu plaću imao mogućnost isplate neoporezive 13. plaće od 7,5 tisuća kuna. Iako statistike nema, činjenica je da ni do sada dio radnika, i u slučajevima kada se ne govori o niskim plaćama, nije primao prigodne nagrade. Povećanje neoporezivog iznosa ni tim radnicima neće donijeti koristi.



Međutim, Vlada nije izazvala samo privatni sektor najavom rasta ukupnog godišnjeg iznosa neoporezivog primitka, već i samu sebe. Hoće li ona nagraditi zaposlene u javnim i državnim službama koji sada imaju pravo na po 1.250 kuna regresa i prigodne božićne nagrade (ukupno 2,5 tisuća kuna godišnje)? Sindikati javnih službi u ponedjeljak su najavili da će zatražiti pregovore s Vladom oko iznosa božićnice jer se o tome nije pregovaralo. No, kako je Vlada najavila podizanje iznosa neoporezivog godišnjeg primitka, tako i zaposleni u obrazovanju, znanosti, kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi očekuju da i oni od tih izmjena nešto dobiju.


Neoporezivi iznos prigodnog dara koji poslodavac može tijekom godine isplatiti radnicima, u praksi se najčešće dijeli na isplatu za godišnji odmor te prigodom božićnih blagdana, odnosno božićnicu. Klasična 13. plaća, pak, u Hrvatskoj se sramežljivo pojavljuje kod malog broja poslodavaca. Primjerice, i dok većina trgovaca isplati božićnicu od tisuću kuna, DM redovito radnicima isplaćuje punu 13. plaću.


Mnogi na minimalcu


Ove godine, od rasta neporezivog božićnog primitka mogli bi profitirati radnici u čijim je kolektivnim ugovorima uglavljena isplata božićnice u visini neoporezivog primitka. Iako nije poznato koliko je takvih slučajeva, za očekivati je da će i sindikati u takvim poduzećima zatražiti pregovore s poslodavcem. No, pitanje je hoće li dobiti cjelokupan iznos. Primjerice, poslodavac koji zapošljava svega 200 radnika i već je na ime regresa radnicima isplatio 1.250 kuna planirajući im jednak dio isplatiti krajem godine, u prosincu bi (ako će isplatiti puni neoporezivi iznos) po radniku trebao osigurati 6.250 kuna. Odnosno, ukupno 1,25 milijuna kuna, što je pet puta više no što je planirao.


U radno intenzivnim industrijama koje isplaćuju minimalnu plaću, poput tekstila i drva u kojima radi 40-ak tisuća radnika, međutim, i sadašnji prigodni neoporezivi primici su san. Ti radnici teško mogu računati da će ikakve koristi imati od Vladine najave, jer koristi nisu imali ni do sada, budući da im poslodavac nije imao od kuda isplatiti neoporezivu nagradu. Uostalom, tih 7,5 tisuća neoporezivog izdatka za preko dva puta je više od iznosa bruto minimalne plaće. No, minimalna plaća daleko je raširenija i ne isplaćuje se samo u radno-intenzivnim industrijama.