Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 1
Sutra: 25° 25° 1
23. srpnja 2019.
Ukleta jamstva

Maher iz Pule: Kako su Rossandini fantomski brodovi 'spržili' 1,5 milijardi kuna

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 31. svibanj 2019. u 17:02 2019-05-31T17:02:00+02:00

Od 13 brodova za koje su plaćena jamstva, samo tri novogradnje su porinute, a jedna završena i isporučena brodovlasniku. Njih devet praktički ne postoje, ukleti su Holandezi

RIJEKA - Od trinaest brodova za koje je država kroz proteklih godinu dana morala platiti protestirana jamstva, svega su tri došla do faze da su porinuti s navoza i da se može govoriti o poluzavršenim novogradnjama.

Dvije novogradnje tek su se počele graditi na navozu, jedna na riječkom, druga na pulskom, a na objema se otprilike uspjelo odraditi oko 30 posto posla, dakle, niti trećina. Istina, jedna je novogradnja s ovog zastrašujućeg popisa ipak završena i isporučena brodovlasniku, riječ je o samopodiznoj platformi "Apollo", ali za državni proračun kao da i nije jer se svejedno moralo "zagrabiti" u nacionalnu blagajnu i platiti 137 milijuna kuna kredita, uzetih za gradnju ove platforme s obzirom na to da ga u Uljaniku nisu mogli otplatiti.

"Igranje" s jaružalom

Svi ostali brodovi su de facto fantomski, ne postoje, ali je zato potrošen ogroman novac od uplaćenih avansa njihovih naručitelja i uzetih kredita. Ministar financija Zdravko Marić jučer je potvrdio kako je državni proračun ovih dana ostao kraći za novih, gotovo milijardu kuna, koliko je cijena "igranja" s Jan De Nulovim jaružalom, tom najskupljom novogradnjom ikad ugovorenom u jednom hrvatskom brodogradilištu.

Od 4,4 milijarde kuna dosad nastale i plaćene štete od atomske financijske bombe zvane Uljanik, oko 3,2 milijarde kuna odnosi se na državna jamstva koje su hrvatske Vlade od 2013. godine naovamo kontinuirano odobravale bivšoj Upravi Uljanika, na čelu sa Giannijem Rossandom, za gradnju brodova koji su u jednoj fazi, gotovo nemilice ugovarani, do razine da su oni koji nešto znaju o procesu gradnje broda već tada počeli ozbiljno sumnjati da će se sve te ugovorene novogradnje uspjeti na vrijeme završiti i isporučiti kupcima.

Pokazalo se, nažalost, da su itekako bili u pravu. Grubo gledajući, s popisa ovih trinaest brodova, njih devet praktički ne postoje, ukleti su Holandezi, ali državu su stajali čak 1,5 milijardi kuna.

Za završetak ona tri, koja su porinuta sa navoza, trebalo bi, prema nekim slobodnim procjenama, više od 100 milijuna eura.

Prema svemu sudeći, ovih tri milijarde i nešto kuna protestiranih jamstava za brodove nije još konačna svota jer ministra Zdravka Marića kroz nekoliko tjedana očekuje plaćanje, prema nekim našim izvorima, još oko 270 milijuna kuna jamstava za uplaćene avanse za brod za prijevoz stoke, istog onog koji se stao sklapati na navozu u Puli. Riječ je o novogradnji 526 s čijom se izgradnjom odmaklo, dakle, tek oko 30 posto, ali će zato državni proračun stajati ukupno oko 400 milijuna kuna, što je vrlo blizu cijeni po kojoj je bio ugovoren taj brod. Razlika je svega u nekoliko desetaka milijuna kuna.

Raskid ugovora

Osim, dakle, jaružala za čiji bi završetak trebalo još tridesetak milijuna eura, druga dva poluzavršena broda nalaze se na vezu u "3. maju". Jedan se vodi kao Uljanikova, a drugi kao novogradnja "3. maja". Za prvog, brod za prijevoz automobila, država je platila blizu 300 milijuna kuna, a bivša ga je i danas osumnjičena Uljanikova uprava bila ugovorila za 38 milijuna eura. Drugi poluzavršeni je samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta, koji se vodi kao trećemajska novogradnja. Nakon što su Kanađani raskinuli ugovor, država je kao jamac za uplaćene avanse i kredite za gradnju ovog broda platila blizu 240 milijuna kuna.

Kao pravi raritet čini se slučaj tankera "Santiago", koji već već gotovo tri godine nezavršen čami na vezu u Puli. To je brod i imovina "3. maja", a zanimljiv je zato što je to praktički jedina novogradnja koja državu neće stajati ni kune jer je brod, do faze u kojoj jest, građen novcima riječkog brodogradilišta.

Koliko su repovi (ne)plaćanja u Uljanik grupi bili dugi i isprepleteni, a što je na kraju platila država odnosno svi porezni obveznici, svjedoči i informacija prema kojoj je koncem prošle godine, navodno, plaćeno i oko 100 milijuna kuna jamstva za davni kredit koi su u pulskom brodogradilištu bili uzeli za gradnju broda za Uljanik plovidbu, koji već godinama plovi pod imenom "Punta".

Osim nerealiziranih brodova, a potrošenih novaca za koje je jamac bila država, preostalih 1,1 milijardu kuna čini 727 milijuna kuna sanacijskog kredita koji je Uljanik dobio početkom 2018. godine i iza kojeg je, opet, stajala (i platila) država, oko 331 milijun kuna otišao je, bolje rečeno ispario pod konto pokušaja održavanja likvidnosti u Uljanik grupi, a 90 milijuna kuna bio je trošak plaća radnicima koje je platila država.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka