Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
11. prosinca 2019.
Novi model

MARIĆEV PLAN Lokalnim vlastima milijardu i pol kuna više, no postoje i - gubitnici

MARIĆEV PLAN Lokalnim vlastima milijardu i pol kuna više, no postoje i - gubitnici
MARIĆEV PLAN Lokalnim vlastima milijardu i pol kuna više, no postoje i - gubitnici
Autor:
Objavljeno: 6. srpanj 2017. u 7:01 2017-07-06T07:01:57+02:00

Gubitnike treba tražiti među lokalnim jedinicama koje su dobivale određenu pomoć zato što su po prosječnom BDP-u zaostajali za nacionalnim prosjekom ili zato što im je pripadao status potpomognutih područja

ZAGREB Osim novih postotaka u podjeli prihoda od poreza na dohodak, koji bi sada u cijelosti trebao pripasti lokalnim i retinalnim vlastima, Ministarstvo financija i dalje ne otkriva financijske efekte svojih planova u novom modelu financiranja lokalne i regionalne samouprave.

Svi će biti na dobitku poručuju iz Vlade, a za onih 69 jedinica lokalne samouprave koje bi trebale dobiti manje novca, pripremit će se kompenzacijske mjere. Iako za svakog od tih gubitnika imaju procjene koliko bi im se trebali smanjiti prihodi, iz Ministarstva financija, uz objašnjenje da još nije vrijeme za te brojke, nisu odgovorili na naš upit o kojim je jedinicama lokalne samouprave riječ.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je gostujući na HRT-u da će lokalne vlasti odbiti 1,5 milijardu kuna više nego 2016. godine. No, koliko je to u odnosu na ovu godinu nije govorio, kao ni to gdje će se ta razlika osjetiti kroz povećanje prihoda, a gdje kroz njihovo smanjenje.

No, gubitnici sigurno neće biti županije koje će ubuduće umjesto 16,5 posto dobivati 17 posto prihoda prikupljenih od poreza na dobit na svom području, kao ni općine i gradovi koji su i dosad, jer nisu primali nikakvu pomoć, dobivali 60 posto prihoda od poreza na dohodak.

Gubitnike treba tražiti među lokalnim jedinicama koje su dobivale određenu pomoć zato što su po prosječnom BDP-u zaostajali za nacionalnim prosjekom ili zato što im je pripadao status potpomognutih područja i zahvaljujući tomu su dobivali i do 88 posto prihoda od poreza na dohodak. Tako su primjerice na pomoć mogli računati i u jedinicama koje spadaju u brdsko-planinska područja iako im je BDP dosezao i 125 posto nacionalnog prosjeka.

Sada će pomoć ovisiti o tome koliki su njihovi prosječni prihodi po glavi stanovnika u odnosu na nacionalni prosjeka i samo će oni ispod tog prosjek dobivati novac iz fonda izravnanja u koji će se uplaćivati 17 posto prihoda od poreza na dohodak iz cijele Hrvatske, što je gotovo dvije milijarde kuna. Do pomoći neće moći ni one jedinice koje ne naplaćuju prirez ili ga naplaćuju u minimalnom postotku i to ih drži ispod nacionalnog prosjeka. Kako se ne bi dogodilo da se novac iz poreza na dohodak građana čije općine naplaćuju prirez slijeva u one koje su ispod prosjeka jer su svoje stanovnike oslobodile tog nameta i vuku pomoć iz zajedničke kase, obračun prosječnih prihoda radit će se, kako doznajemo, tako da se u njega računaju i prihodi koje bi pojedina jedinica imala da naplaćuje prirez.

– Tako je jedino pošteno jer mi naplaćujemo od svojih građana prirez od deset posto koliko je maksimalno dopušteno u općinama, naši susjedi nemaju prireza i sada bi naši stanovnici trebali izdvajati za pomoć susjedima koji su oslobođeni plaćanja prireza – kazao nam je jedan načelnik općine koji očekuje da će ovakav plan izazvati dosta negodovanja kod načelnika koji »štede« svoje građane, a očekuju pomoć od drugih.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.