Nezapamćeno

MALO JE FALILO DA IMAMO DVIJE VLADE Kako je krajem 2015. izbjegnut pravni i politički kaos

Dražen Ciglenečki

Foto Sanjin Strukić / PIXSELL

Foto Sanjin Strukić / PIXSELL

O toj se fantomskoj vladi pričalo i sjećam se da je predsjednica imala za nju podršku nekih profesora s katedri za ustavno pravo. No, službeno se o tome dosad nije znalo, komentira Peđa Grbin



ZAGREB Krajem 2015. za dlaku je izbjegnut pravni i politički kaos nezapamćen u Hrvatskoj, ali i u Europi. Jako je, naime, malo nedostajalo da imamo dvije suprotstavljene vlade, koje bi jedna drugoj odricale legitimitet, pa bi na kraju morao arbitrirati Ustavni sud, u kojem je dijelu članova tada već istekao manadat.


I ranije se nagađalo da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, zato što se samo mjesec i pol dana nakon parlamentarnih izbora održanih 8. studenoga 2015. nije iskristalizirala natpolovična većina, namjeravala osnovati nekakvu svoju privremenu, nestranačku vladu i raspisati nove izbore za Sabor. Ali, Boris Jokić je prvi koji je o tome javno progovorio. »Predsjednica je, zbog problema s formiranjem Vlade, 22. prosinca 2015. formirala privremenu vladu i ja sam pristao biti u njoj privremeni ministar. Ta vlada nikad nije zaživjela«, izjavio je jučer Jokić u intervjuu za N1 televiziju.


Vanđelić na čelu 


Nije ta vlada, kojoj je, kako se u to vrijeme neslužbeno moglo čuti, na čelu trebao biti Damir Vanđelić zaživjela jer su 23. prosinca Tomislav Karamarko i Božo Petrov doveli na Pantovčak Tihomira Oreškovića i predali predsjednici potpise 78 zastupnika. Na temelju toga je Orešković dobio mandat za sastavljanje Vlade. Prethodno je Kolinda Grabar-Kitarović navodno Karamarku i Petrovu pokušala za mandatara nametnuti upravo Vanđelića.




Pojedini su mediji tog 23. prosinca već objavili da će predsjednica Vanđeliću dati mandat za sastavljanje Vlade, ali onda je odnekud iskrsnuo Orešković, koji se kasnije kratko održao na dužnosti premijera. U Uredu predsjednice smatrali su da im je pravno uporište za privremeneu vladu članak 112. Ustava, u kojem se navodi da će predsjednik Republike, ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s člancima 110. i 111., »imenovati privremenu nestranačku vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor«.


Ali, u spomenuta dva članka opisuje se procedura nakon što predsjednik nekoj osobi povjeri mandat za sastavljanje Vlade. U slučaju da taj ne uspije u 30 dana formirati Vladu, predsjednik mu može mandat produljiti za još 30 dana, a ako ni tada ne bude rezultata predsjednik mora mandat povjeriti nekoj drugoj osobi. Kolinda Grabar-Kitarović nije nikome dala mandat, jer je tijekom konzultacija s predstavnicima političkih stranaka ocijenila da nitko nema većinu u Saboru, i već je 44. dana po održanim izborima, kako je otkrio Jokić, složila privremenu vladu.


Ekspresna koalicija 


Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, uvjeren je da Kolinda Grabar-Kitarović nije mala na to pravo.


– O toj se fantomskoj vladi pričalo i sjećam se da je predsjednica imala za nju podršku nekih profesora s katedri za ustavno pravo. No, službeno se o tome dosad nije znalo. U Njemačkoj je od prošlogodišnjih izbora do formiranja njihove vlade prošlo šest mjeseci, a hrvatska predsjednica htjela je, dakle, preskočiti davanje mandata i već poslije mjesec i pol dana ići sa svojom privremenom vladom i u tom je smislu poduzimala određene radnje. Uvjeren sam da predsjednica to nije mogla, Ustav jasno propisuje kad predsjednik stječe ovlast formiranja privremene vlade, rekao nam je Grbin.


Njegova je procjena da Vlada Zorana Milanovića sigurno ne bi odstupila da je Kolinda Grabar-Kitarović objavila da je osnovala privremenu vladu.


– Milanovićeva vlada imala je ustavni mandat, moj bi stav svakako bio da se ona ne smije povući. Tko zna u što bi se sve to izrodilo. Naposljetku bi tu situaciju s dvije vlade riješio Ustavni sud, ali što bi do tada bilo? Doista ne znam, zaključuje Grbin.


Sva je sreća da su Karamarko i Petrov, nakon što je Most raskinuo dogovor sa SDP-om, ekspresno sklopili koaliciju, jer u suprotnom bi Hrvatska jednu Vladu imala u Banskim dvorima, a drugu u Uredu predsjednice.


Tko bi bio u Kolindinoj vladi


Uz Damira Vanđelića, na mjestu premijera i ministra gospodarstva i Borisa Jokića kao ministra znanosti i obrazovanja, predsjednica je još računala na Matu Granića kao ministra vanjskih i europskih poslova, Anamariju Kirinić, na mjestu ministrice unutarnjih poslova. Obrana bi pripala Nikoli Brzici, socijalna skrb Bruni Esih, zdravstvo Mariju Zovaku, turizam Danijeli Mihalić Gračan, pravosuđe Ljiljani Levatić-Uskoković.


Ministrica kulture bila bi Milana Vuković Runjić, Mate Radeljić dobio bi resor uprave, Miroslav Božić poljoprivredu, Jadranka Juriša promet, Davorko Vidović resor rada i mirovinskog ustava, Nataša Mikuš Žigman bila bi ministrica regionalnog razvoja i fondova EU dok bi Zdravko Marić i u tom sastavu bio ministar financija.