Izmjene zakona

Lobiranje uzgajivača urodilo plodom: Nema zabrane uzgoja činčila za izradu krzna

Bojana Mrvoš Pavić

Foto N. Markičević / Cropix

Foto N. Markičević / Cropix

»Uzgoj činčila u svrhu proizvodnje krzna će se izuzeti od zabrane, tako da će ostati zabrana za sve duge vrste krznaša osim činčila«, potvrđeno nam je u ministarstvu Tihomira Jakovine. Kako napominje predsjednik Udruge hrvatskih uzgajivača činčila Bruno Ivančan, činčila je u prirodi zbog krzna istrebljena



ZAGREB   Prema Zakonu o zaštiti životinja iz 2006. godine, s prvim danom 2017. godine na snagu je u Hrvatskoj trebala stupiti zabrana uzgoja životinja radi proizvodnje krzna, koja je na snazi za sada samo u Velikoj Britaniji i Austriji.



Uzgoj činčila se ostavlja na životu, ali ne i same činčile, dok uzgoja drugih životinja radi krzna niti nema. Hrvatska se tako ipak neće svrstati uz bok malobrojnih zemalja koje su zabranu uvele, niti joj EU zakonodavstvo zabranu može nametnuti. Na razini EU-a je prije šesnaest godina usvojena tek Preporuka o dobrobiti životinja koje se uzgaja radi krzna, ali ona nije pravno obvezujuća te je industrija krzna dozvoljena gotovo svuda u Europi.





Kako u Hrvatskoj, legalno, postoji samo proizvodnja krzna činčile, to je značilo da bi se kroz godinu i pol dana ugasilo oko 60 obrta za uzgoj ovih životinja, čije se krzno u cijelosti izvozi proizvođačima bundi i drugih predmeta, najvećim dijelom u Mađarsku. Lobiranje tih obrtnika je, po svemu sudeći, urodilo plodom, jer će zabrana, kako doznajemo, kroz izmjene zakona koje bi u proceduru trebale ići u listopadu, biti izbrisana.


Izvozni proizvod


»Uzgoj činčila u svrhu proizvodnje krzna će se izuzeti od zabrane, tako da će ostati zabrana za sve duge vrste krznaša osim činčila«, potvrđeno nam je u ministarstvu Tihomira Jakovine. Kako napominje predsjednik Udruge hrvatskih uzgajivača činčila Bruno Ivančan, činčila je u prirodi zbog krzna istrebljena, pa je njezin uzgoj na farmama zapravo jedini način da vrsta opstane.

Riječ je, nastavlja, o stopostotnom izvoznom »proizvodu« koji se uzgaja na šezdesetak farmi u privatnom vlasništvu, koje bi zabrana uništila.


– Svakim danom sve više nam se javljaju osobe i cijele obitelji koje bi htjele krenuti u posao s uzgojem, kao i strani investitori koji su spremni uložiti svoj kapital u posao u Hrvatskoj, kako u formiranje novih farmi, tako i u širenje već postojećih – napominje Ivančan. Kako su u pregovorima s Ministarstvom, osim toga, navodili uzgajivači, proces proizvodnje umjetnog krzna je ekološki štetan, za razliku od kontroliranog uzgoja životinja na farmi.


Skučeni kavezi


S druge strane, još je prije 14 godina  Scientific Committee on Animal Health and Animal Welfare na zahtjev EU komisije objavio izvješće o uzgoju životinja za krzno u EU, u kojem je istaknuto kako su najveći problemi uočeni upravo u farmskom uzgoju činčila, iako taj uzgoj predstavlja samo manji dio industrije krzna. Zaključeno je da se u farmskom uzgoju činčila za krzno posvećuje jako mala pažnja njihovoj dobrobiti. Najveći su nedostaci skučeni kavezi i nemogućnost normalnog ponašanja životinja, kao i nedostatak posuda za gniježđenje, ograničen pristup kupanju u pijesku, veliki plastični ovratnici koje nose ženke oko vrata, dok i nedostatak prostora u kavezima onemogućuje skakanje.