ZAGREB – Potpuna liberalizacija tržišta željezničkih usluga u putničkom prijevozu nastupit će za nešto više od godinu dana, a kako bi se domaće zakonodavstvo u potpunosti uskladilo s EU direktivama, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kreće u izradu novog Zakona o željeznici. Sve članice EU-a, naime, do 25. prosinca iduće godine u nacionalna zakonodavstva trebaju ugraditi zakonodavne promjene iz četvrtog željezničkog paketa kojima je cilj zaokružiti projekt jedinstvenog europskog željezničkog prostora.

Osim što će HŽ Putnički prijevoz od kraja 2019. godine, budu li željeznički prijevoznici iz drugih Europskih zemalja zainteresirani, dobiti konkurenciju u prijevozu putnika, novim zakonodavnim okvirom trebalo bi dodatno ojačati neovisnu poziciju upravitelja infrastrukture, a to je HŽ Infrastruktura.

Upitne subvencije

Jedan od ciljeva četvrtog željezničkog paketa je i bolja usluga što podrazumijeva kako promicanje zajedničkih informacijskih sustava tako i sustava za izdavanje jedinstvenih karata.

Hrvatska je već u dva navrata iskoristila odgodu otvaranja tržišta u putničkom željezničkom prijevozu tako da, htjela to ili ne, vrlo skoro može očekivati konkurenciju koja bi mogla poljuljati HŽ Putnički prijevoz. Tim više jer u budućnosti nitko ne garantira da će domaći željeznički prijevoznik u putničkom prometu moći računati na subvencioniranje temeljem ugovora o javnim uslugama (PSO). Naime, potpuna liberalizacija tržišta donosi i obavezu javnog nadmetanja za ugovore o javnim uslugama, odnosno PSO ugovore koji predstavljaju oko dvije trećine željezničkih usluga u Europi.

To znači da će se za subvencionirane linije proračunskim sredstvima, moći natjecati bilo koji prijevoznik iz druge članice Unije. Na godišnjoj razini riječ je o oko 442 milijuna kuna subvencija koje danas koristi HŽ Putnički prijevoz i bez kojih bi se našao u teškoj situaciji. Stoga ne čudi da se domaćeg putničkog željezničkog operatera pokušava zaštititi, odnosno osigurati mu vrijeme za prilagodbu liberalizaciji. Naime, razgovara se o mogućnosti potpisivanja desetogodišnjeg ugovora o PSO-u, a krajnji rok za takav dogovor je iduća godina. Prema europskom zakonodavstvu Hrvatska spada u grupu zemalja »iznimki« u kojima država može izravno dodijeliti ugovor o PSO-u na rok ne duži od deset godina. U tom slučaju javni natječaji za PSO ne bi bili raspisivani do 2028. godine.

No, to bi dijelom zaštitilo domaćeg prijevoznika jer nitko neće moći spriječiti strane željezničke prijevoznike da od 2019. godine otvore vlastitu putničku liniju. Makar i komercijalnu. Ono što bi stranim željezničkim kućama moglo biti zanimljivo je gradsko-prigradski promet u Zagrebu, s obzirom na to da je na tom području najveći protok putnika. Pitanje je, međutim, hoće li moći konkurirati cijenom prijevozne karte. Odnosno, pitanje je hoće li HŽ Putnički prijevoz ili njegova potencijalna konkurencija dogovoriti poticaj s gradom Zagrebom ili nekim drugim gradom iz prstena.

Stala modernizacija

Dobar vozni park, uz infrastrukturu o kojoj brigu vodi država putem HŽ Infrastrukture, adut je s kojim HŽ Putnički promet može u borbu s konkurencijom. Upravo zbog toga je još za SDP-ove koalicijske Vlade dogovorena nabavka 44 nova putnička vlaka. Iako je država obećala financirati modernizaciju domaćeg prijevoznika, nestalo je novca. HŽ Putnički prijevoz dobio je samo 21 vlak za koji su sredstva bila osigurana, dok je ostatak plana modernizacije voznog parka ostao na čekanju. Pokušavalo se obavezu financiranja ugovorenih elektromotornih i 10 prijeko potrebnih dizel motornih vlakova prebaciti na HŽ Putnički prijevoz, ali ta kompanija takav kredit ne može dobiti.