Grad: Rijeka
Danas: 14° moguća kiša
Sutra: 6° 17° kiša
1. svibnja 2016.
Drugi pokušaj ozakonjenja 200 tisuća bespravnih objekata

Legalizacija i do 20 puta jeftinija od dosadašnje

Snimio Ognjen ALUJEVIĆ
Snimio Ognjen ALUJEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 23. kolovoz 2012. u 13:02 2012-08-23T13:02:00+02:00

Najjeftinija naknada plaćat će se za objekte unutar građevinskog zemljišta, volumena  od 300 prostornih metara (1.200 kuna), dok je kaznena naknada za objekte  u zaštićenom pojasu uz more čak sedam puta skuplja. Trošak legalizacije u konačnici će ovisiti o cijeni komunalnog i vodnog doprinosa koji će se plaćati nakon dobivanja rješenja o legalizaciji

ZAGREB  U Hrvatskoj će uskoro moći započeti legalizacije bespravno izgrađenih kuća po novim pravilima i nižim cijenama. Drugi pokušaj legalizacije 200 tisuća nezakonito izgrađenih objekata  u manje od dvije godine startat će nakon što na snagu stupi Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno uredba koja određuje svojevrsnu kaznenu naknadu za vlasnike nezakonito izgrađenih objekata.

Osim što je pojednostavila pravila legalizacije, omogućila legalizaciju u pojasu od sto metara uz more, Vlada novom uredbom smanjuje  trošak naknade pa legalizacija postaje i nešto jeftinija.

Vrdoljak: Nije nam cilj punjenje proračuna

– Ne idemo u legalizaciju radi punjenja proračuna, to sigurno nije interes ni lokalnih vlasti, ističe ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak.
– Ali ne želimo poslati ni poruku da se za nelegalne objekte  na kraju neće morati platiti ništa, dok su oni koji su gradili po zakonu podmirili svoje obveze. Lokalnim vlastima trebalo bi biti u interesu omogućiti obročnu otplatu jer to znači da odmah mogu naplaćivati komunalnu naknadu koju svi građani redovito plaćaju ili danas-sutra naplaćivati porez na imovinu, zaključuje Vrdoljak.

Naknada, pa ostalo

Trošak legalizacije  dobrim dijelom ovisi o lokalnim vlastima jer on u konačnici podrazumijeva i plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa ali njega će građani plaćati tek nakon što dobiju rješenje o legalizaciji, dok su prema ranijim pravilima plaćali  prije toga.

 Sada će biti dužni platiti samo naknadu i to 30 dana nakon dobivanja rješenja, a njezina visina ovisit će o samo tri stvari: veličini građevine, njezinoj namjeni i o tome je li zgrada izgrađena unutar građevinskog područja ili je primjerice napravljena u zaštićenom šumskom ili  zaštićenom pojasu uz more. Ranije je ta naknada za legalizaciju ovisila o nekoliko desetaka čimbenika, pa tako primjerice o i stupnju dovršenosti, uklopljenosti u prostor, gradskoj zoni u kojoj se nalazi...

– Ne možemo reći koliko puta će u prosjeku biti jeftinija naknada za legalizaciju, jer je svaki objekt, ovisno o namjeni i volumenu slučaj za sebe, ali je ta naknada od slučaja do slučaja od pet do 20 puta manja od dosadašnje naknade za legalizaciju. Kad su u pitanju poljoprivredni objekti uz kuće koje su legalno izgrađene naknada je čak i do 30 puta manja, pojašnjava ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak.

Najjeftinija naknada plaćat će se za objekte unutar građevinskog zemljišta koji nemaju volumen veći od 300 prostornih metara, jer će za legalizaciju svakog prostornog metra plaćati četiri kune. Tako bi naknada za obiteljsku kuću jednokatnicu od stotinu četvornih metara i visine tri metra, što je zapravo 300 prostornih metara, svugdje u Hrvatskoj iznosila 1.200 kuna.

Dosad se naknada za legalizaciju takvog objekta u najjeftinijim zonama, primjerice Zagreba, plaćala i do tri tisuće kuna, dok je u elitnijim zonama znala dosezati i više od deset tisuća kuna. Ukoliko se naknada plati jednokratno građani dobivaju popust od  25 posto, ali ne može biti manja od 500 kuna. Mogu tražiti i obročnu otplatu, najviše na 60 mjeseci, odnosno pet godina, ali samo ako je njihova naknada veća od tisuću i pol kuna.

Katovi dižu cijenu

Ako je kuća izgrađena izvan građevinskog područja  to njezinu legalizaciju poskupljuje čak tri puta, a ako se primjerice nalazi u zaštićenom obalnom području unutra sto metara izvan građevinskog područja legalizacija je sedam puta skuplja. Tako bi naknada za legalizaciju uz more izvan građevinskog područja za 300 prostornih metara, odnosno kuću od najviše sto kvadrata  trebala koštati 8.400 kuna.

Čak 50 posto bit će jeftinija legalizacija industrijskih objekata, oni će za svaki prostorni metar unutar građevinskog područja plaćati legalizaciju dvije kune po metru, a legalizacija poljoprivrednih objekata je 70 posto jeftinija i iznosi 1,20 kuna po četvornom metru.

No, što je objekt veći njegova legalizacija poskupljuje pa se za svaki prostorni metar iznad 300 do tri tisuće prostornih metara plaća legalizacija po deset kuna po prostornom metru.  To bi značilo da je legalizacija u primjerice obiteljskoj kući koja ima dva kata  u slučaju drugog kata skuplja više od dva puta.

 Tako bi se za dodatnih 300 prostornih metara platilo tri tisuće kuna naknade. Za objekte od tri do sedam tisuća prostornih metara legalizacija stoji 30 kuna po prostornom metru, a iznad toga cijena svakog prostornog metra je 75 kuna. Ako je objekt izvan građevinskog zemljišta cijena je veća tri puta, a čak sedam puta ako se objekt nalazi u području  od sto metara uz obalu i ako to područje nije građevinsko prema prostornim planovima.

Kaznene naknade

Obiteljska kuća, jednokatnica, 300 prostornih metara unutar građevinskog zemljišta  1.200 kuna (dosad 3.000 do 10.000  kuna)
 Kuća 100 m2, drugi kat (visine tri metra) 3.000 kuna
 Kuća, 300 prostornih metara, uz more izvan građevinskog područja  8.400 kuna
 Svaki prostorni metar iznad 300  do 3.000 prostornih metara  10 kuna/m3
 Objekti 3.000 do 7.000 prostornih metara  30 kuna/m3
 Objekti iznad 7.000  metara prostornih 75 kuna/m3

Više  zahtjeva

Pokušaj legalizacije prošle Vlade  završio je s oko deset tisuća zahtjeva do kraja svibnja ove godine, a ministar Vrdoljak na pitanje očekuje li sada bolje rezultate ili će građani čekati još povoljnije uvjete kaže da »vjeruje da će se ta brojka od deset tisuća višestruko premašiti«, pogotovu kad su u pitanju poljoprivredni objekti.

Ukupan trošak legalizacije na kraju ipak umnogome ovisi o komunalnim i vodnim doprinosima koji su u pojedinim  gradskim zonama u velikim gradovima i po nekoliko puta veći od naknade za legalizaciju, pa ministar Vrdoljak  ističe da  bi građanima plaćanje troškova legalizacije mogla olakšati i lokalna vlast ako bi im plaćanje vodnog i komunalnog doprinosa  omogućila u ratama, onako kako je to država učinila s naknadom.


HNK Rijeka