Vlada predlaže budžet za 2015.

Lalovcu uspjelo što Liniću nije: Dodatne zarade bolnica i sveučilišta u proračunu

Jagoda Marić

Bivši ministar financija Slavko Linić tražio je da se cjelokupni prihodi, rashodi i dodatne zarade sveučilišta vide u proračunu, no od toga je u veljači ove godine morao, na pritisak HNS-a, odustati. Sada Boris Lalovac ovu ideju provodi i s financijama bolnica



ZAGREB » Bivši ministar financija Slavko Linić morao je u veljači ove godine odustati od toga da se cjelokupni prihodi i rashodi sveučilišta, pa i oni koje zarade od upisnina i projekata, vide u proračunu, jer se tomu osim sveučilišta snažno usprotivio i koalicijski HNS. Linićeva objašnjenja kako i Državna riznica traži da se svi prihodi i rashodi sveučilišta jasno vide u riznici, ali da im ih nitko neće oduzeti, nego će se kontrolirati troše li se namjenski, odnosno idu li na poboljšanje nastave ili povećanje plaća, pala su u vodu pred argumentima HNS-a da se »sveučilištima koja ionako imaju nedostatak novca ne smiju uzimati sredstva«.


Ono što nije uspjelo Liniću, jučer je na na sjednici Vlade postigao njegov nasljednik Boris Lalovac i u proračun za sljedeću godinu prvi put su uključeni svi prihodi sveučilišta, nacionalnih parkova, zavoda, instituta, pa će se jasno vidjeti i kako troše vlastite prihode, odnosno one koje ne dobivaju direktno iz proračuna.  

 Pusić bez primjedbi


  Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, koja se takvome proračunskom računovodstvu usprotivila u veljači, jučer na Vladi nije imala nikakvu primjedbu, a rasprava o proračunu u Saboru pokazat će hoće li HNS sada ipak prihvatiti jaču kontrolu trošenja novca na sveučilištima.


  Kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izlazi iz Države riznice, Ministarstvo financija je prvi put u proračun, sa svakom stavkom posebno uključilo nacionalne bolnice u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Dubrovniku.




  Uključivanje ukupnih rashoda sveučilišta, nacionalnih parkova, instituta, pa i bolnica, odnosno prikazivanje njihovih prihoda »sa strane« u proračunu godinama su pokušavali provesti ministri financija, ali je otpor u tim institucijama bio prevelik, makar je to u svojim nalazima svake godine tražila i Državna riznica.


  Prijedlog proračuna za sljedeću godinu pokazuje da sveučilišta i veleučilišta, uz 2,82 milijarde kuna koliko dobiju iz proračuna, godišnje imaju još i više od 25 posto vlastitih sredstava odnosno više od 700 milijuna kuna, od čega više od 400 milijuna kuna otpada na zagrebačko sveučilište. Zajedno s institutima prihodi tih znanstvenih institucija veći su za oko 930 milijuna kuna, od čega trećina, pokazalo se, ode na plaće zaposlenih, mimo onoga što im država isplati.


Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…