Snimio Damir ŠKOMRLJ / Nl arhiva
»Problem švicarskog franka je mnoge ljude, pa čak i one iz srednjeg sloja, doveo na rub egzistencije. Ovaj zakon odnosi se na sve građane zadužene u francima. Radi se o oko 53.000 dužnika i 150 do 200 tisuća članova obitelji«, kazao je Grčić
ZAGREB/DUBROVNIK Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u četvrtak je kazao da Vladu neće pokolebati pismo inozemnih vlasnica najvećih hrvatskih banaka u kojima tvrde da je prijedlog rješenja problema u švicarskim francima (CHF) suprotan EU propisima te najavio da prijedlog zakonskog rješenja ide dalje u proceduru.
»Najvažnija poruka hrvatskim građanima zaduženim u švicarskim francima je da nas to neće pokolebati. Dogovoreni su zadnji detalji zakona koji ide dalje u proceduru. Ustavno pravo Vlade je da štiti poziciju svojih građana, pa i u odnosu na banke«, izjavio je Grčić u Banskim dvorima nakon sjednice Vlade.
Na upit novinara koji tečaj će se primijeniti na konverziju kredita – onaj koji je vrijedio na datum uzimanja kredita ili trenutni tečaj, Grčić nije dao jasan odgovor, kazavši da će javnost sve detalje saznati pri objavi konačnog prijedloga zakona.
»Problem švicarskog franka je mnoge ljude, pa čak i one iz srednjeg sloja, doveo na rub egzistencije. Ovaj zakon odnosi se na sve građane zadužene u francima. Radi se o oko 53.000 dužnika i 150 do 200 tisuća članova obitelji«, kazao je Grčić.
Istaknuo je da će trošak konverzije kredita, koji po procjeni Hrvatske narodne banke iznosi između 5 i 6 milijardi kuna, ići na teret banaka, s tim da će država bankama u idućih nekoliko godina, dvije do tri, priznati taj trošak kao poreznu olakšicu.
Vlada uskoro kani donijeti zakonsko rješenje kojim bi se trajno riješio problem kredita vezanih uz švicarski franak (CHF), a model predviđa konverziju kredita u eure, pri čemu bi se glavnica smanjila.
Lalovac i Maras: Vlada ima pravo zaštititi građane
Ministar financija Boris Lalovac, komentirajući pismo banaka, kazao je kako će vjerovatno sljedeći tjedan zakonsko rješenje biti na Vladi.
»Kada su građani preplaćivali te iste kamate tada se nisu bunili. Kada su milijarde kuna odlazile u te zemlje, a u Austriju je od 2008. do 2014., kada je Hrvatskoj bilo najteže, otišlo 8 milijardi kuna iz džepova hrvatskih građana, tada se te iste središnjice nisu bunile. Mislim da hrvatska Vlada ima pravo zaštititi svoje građane, to činimo, to radimo, mi smo donijeli odluku, vrlo brzo ćete je vidjeti, za kojih 15-ak dana, a njima ostavljamo vremena da krenu u kalkulacije«, kazao je Lalovac.Najavio je da će vjerovatno sljedeći tjedan zakonsko rješenje za problem CHF kredita biti na Vladi, a kalkulacije bi trebale početi već od 1. listopada.
Izjavio je i da su same banke trebale voditi računa kod odobravanja tih kredita jesu li oni za prvu nekretninu ili primjerice za jahtu.»Ako su odobravale špekulantima, kao što govore, na temelju čega su im odobravale? Ljudi nisu krivi što je tečaj deprecirao 30, 40, 50 ili 60 posto. Ljudi žele uredno vratiti svoje kredite, ali ne žele uzeti 500 tisuća kuna, a vraćati 3 milijuna kuna. To nitko ne želi, odnosno fizički ne može«, ustvrdio je ministar financija.
Dodao je da će se dužnike u CHF kreditima dovesti u jednakopravni položaj kao one u eurima, na što Vlada ima pravo. »Ustavno pravo Vlade je da štiti svoje građane, a ne kapital«, izjavio je Lalovac.Lalovac je poručio i da se ne boji tužbi banaka. »Nije pametno tužiti zemlju u kojoj žive i rade. Mislim da to nije pametno nikome, pogotovo ako znate da žive od hrvatskog proračuna, da plaćamo 10 milijardi kuna istim tim bankama, da smo uredni platiše kao i građani. Nije pametno ići protiv vlastitog naroda i vlastite zemlje. Ja se nadam da žele poslovati u Hrvatskoj, tako da mislim da trebaju poslušati prvi puta i glas naroda«, zaključio je Lalovac.Ministar poduzetništva i malog obrta Gordan Marasa nakon sjednice Vlade kazao je da će banke štititi svoj interes, a Vlada interes svojih građana »i tu nema nazad«.
»Problem je malo šire prirode, to je društveni problem. Te banke su zaradile milijarde i milijarde kuna. Negdje mora biti kraj. Interes građana nam je puno veći od interesa banaka-majki, tako da sa te strane uopće nema govora o bilo kakvom ustupku, odnosno koraku unazad. Nego upravo suprotno. Želimo zaštititi sve one koji su došli u nemoguću situaciju«, kazao je Maras novinarima.Na pitanje znači li to da nema šanse da Vlada ne ide sa zakonom, Maras je odgovorio: »Da ne ide sa zakonom? Pa kaj vam mi izgledamo kao da se šalimo? Prije bi tu sa ovog drugog kata na glavu skočio nego što bi Vlada odustala od ovog zakona«, istaknuo je.
Banke: Vlada krši EU propise
Vlasnice najvećih banaka u Hrvatskoj tvrde u svom pismu upućenom u četvrtak hrvatskoj Vladi da prijedlogom načina rješavanja problema kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) Vlada krši propise Europske unije (EU) i bilateralne sporazume o ulaganjima, prenosi u četvrtak agencija Bloomberg.
Erste Group Bank AG, UniCredit SpA, OAO Sberbank, Raiffeisen Bank International i Hypo Group Alpe Adria razmotrit će taj slučaj s hrvatskom Vladom bude li donesen zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u kredite u eurima kao što se planira, prenosi agencija Bloomberg iz zajedničkog priopćenja banaka objavljenog u četvrtak.
»Ozbiljno nas zabrinjava takav razvoj događaja i izjave iz hrvatske Vlade«, navodi se u priopćenju banaka. »Prisilna konverzija bez razmatranja situacije s dohotkom ili sposobnosti klijenta za servisiranje duga predstavlja ozbiljnu retroaktivnu intervenciju u postojeće ugovore«, dodaje se.
Bohaček za dobrovoljno, socijalno rješenje, uz podjelu troška
Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček u četvrtak je kazao da se Vladin prijedlog prvo mora vidjeti da bi se mogao detaljno komentirati, no ustvrdio i da se pretpostavke rješenja moraju zasnivati na tri načela – dobrovoljnost, socijalna osjetljivost i podjela troška.
Naveo je da za to postoje primjeri i u drugim zemljama. U Poljskoj će, kazao je, biti novi prijedlog na tragu toga, a tamo su neke banke i drugi uspjeli srušiti prijedlog koji je bio vrlo loš, tako da postoje uvijek nada. A kako će Vlada postupiti, to će ona sama odlučiti, kazao je Bohaček.
»Sve što bude na temelju takvih rješenja moći će se napraviti i realizirati, a ovo je pravno vrlo upitno. Najviše iznenađuje što nema socijalne osjetljivosti jer ovako kako se naznačuje da bi moglo biti, zapravo bi pogodovalo najimućnijima, a onima kojima stvarno treba pomoći uopće ne bi pogodovalo, jer njih zabrinjava anuitet«, izjavio je Bohaček novinarima na marginama konferencije Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u Dubrovniku.Kako je dodao, izračuni su pokazali da bi njihov anuitet ostao isti ili eventualno malo manji, a upravo probleme s vraćanjem imaju oni koji su ostali bez posla.»Njima ovakvo rješenje neće pomoći«, ustvrdio je Bohaček.
Bohaček je podsjetio da su banke još u ožujku predložile kriterije o tome tko bi se kvalificirao za eventualne olakšice počevši od otpisa, oprosta do privilegirane konverzije kredita itd.»To je bilo predano Ministarstvu financija i uz to su bile predane i potrebne porezne izmjene. Vlada, da je htjela, mogla je već tada otvoriti diskusiju ili to prihvatiti, pa bi već krenuli otpisi i oprosti, odnosno smanjenja glavnice, ali na dobrovoljnoj bazi i isključivo po socijalnim kriterijima«, kazao je Bohaček.
Odgovarajući na novinarski upit, Bohaček je ustvrdio i da ne postoje nikakve šanse da euro postane slučaj kao ‘švicarac’.»Šanse su nikakve jer HNB garantira tečaj kune u odnosu na euro, a ona priča oko rasta kamate euribora, to se može vrlo lako vratiti na prijašnji zakon koji je dopuštao bankama izbor i kombiniranje parametara«, naveo je Bohaček.U Hrvatskoj postoji 53.000 partija kredita u francima, a ukupno vrijednost tih kredita doseže protuvrijednost od 23 milijarde kuna. Mjere Vlade odnosit će se na sve kredite u CHF, pri čemu se više od 90 posto njih odnosi na stambene kredite.
