Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 28
Sutra: 20° 20° 28
22. rujna 2018.
Lex LNG

LNG TERMINAL NA KRKU DO 2020. Investitoru izravna koncesija i ovlasti za izvlaštenje nekretnina

Foto S. Ježina
Foto S. Ježina
Autor:
Objavljeno: 13. travanj 2018. u 10:15 2018-04-13T10:15:00+02:00

Za nositelja projekta prijedlogom je određena tvrtka LNG Hrvatska, koja će projekt realizirati u dvije faze, plutajućeg terminala u prvoj te kopnenog u drugoj, kao i bunker stanicu u Petrolejskoj luci u Rijeci

RIJEKA Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na svojim je web stranicama jučer objavilo prijedlog posebnog Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, takozvanog lex LNG, kojim bi se tvrtki LNG Hrvatska izravno dodijelila koncesija na pomorskom dobru, za realizaciju plutajućeg LNG terminala. Investitoru će, bude li zakon izglasan, biti omogućeno i izvlaštenje na kopnenom dijelu potrebnom za izgradnju prateće infrastrukture, kao i za potrebe izgradnje opskrbnog mjesta za ukapljeni prirodni plin (LNG bunker stanice) u Petrolejskoj luci u Rijeci.

Objavom je započeo postupak javnog savjetovanja o prijedlogu zakona o kojemu će se, prema prijedlogu, odlučivati po hitnom postupku, s obrazloženjem da se radi o »osobito opravdanim državnim razlozima«.

U uvodnom dijelu, te dalje u prijedlogu, LNG terminal je definiran kao »nedvojbeni strateški interes Republike Hrvatske«, a donošenje posebnog zakona objašnjeno je, među ostalim, »činjenicom da je za stratešku energetsku infrastrukturu na području industrijske luke posebne namjene neophodno specifično rješavanje dodjele koncesije na pomorskom dobru za potrebe Terminala za UPP na otoku Krku i izdavanje koncesije za potprojekt izgradnje mjesta za opskrbu UPP-om u Luci Rijeka te detaljnije propisivanje obuhvata prateće infrastrukture za ukapljeni prirodni plin (UPP)«, te potrebom da se navedena pitanja »reguliraju unutar hrvatskog zakonodavstva«.

Kao strateški interesi RH navedeni su sigurnost opskrbe plinom, putem LNG terminala, u skladu sa Strategijom skladištenja prirodnog plina EU-a, te Strategijom sigurne opskrbe energijom EU-a. Što se tiče opskrbnog mjesta u Rijeci, u prijedlogu stoji kako je »radi uvođenja ukapljenog prirodnog plina (UPP) kao ekološki prihvatljivog pogonskog goriva u pomorskom, riječnom i teškom kamionskom prometu, interes Republike Hrvatske osigurati realizaciju izgradnje mjesta za opskrbu UPP-om u Luci Rijeka, ex. Petrolejska luka, kao potprojekta UPP terminala na otoku Krku.«

Suglasnost Sabora

Za nositelja projekta prijedlogom je određena tvrtka LNG Hrvatska, koja će projekt izgradnje LNG terminala realizirati u dvije faze, plutajućeg u prvoj, te kopnenog u drugoj, kao i bunker stanicu u Petrolejskoj luci, uz uvjet da plutajući terminal ne smije otuđiti u desetogodišnjem razdoblju od dana puštanja u rad.

U članku 7. Prijedloga, izričito stoji kako Vlada ovim Zakonom, »u ime Republike Hrvatske, uz suglasnost Hrvatskog sabora daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke – terminal za UPP, Omišalj, otok Krk, na dijelu k.o. Omišalj-Njivice, investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona (LNG Hrvatska, op.a.)«, čime će, bude li Lex LNG izglasan, biti »preskočeno« raspisivanje javnog natječaja za koncesiju, što je inače zakonska obaveza za luke posebne namjene. Istim člankom daje se i ovlaštenje Lučkoj upravi Rijeka da investitoru dodijeli koncesiju za bunker stanicu u Petrolejskoj luci. Područje pomorskog dobra koje bi se ovim zakonom dalo u koncesiju za plutajući LNG terminal u prijedlogu je precizno definirano geografskim koordinatama, a ukupno obuhvaća 172.820 četvornih metara, od čega je 11.298 kvadrata u kopnenom dijelu, a preostalih 161.522 odnosi se na morski akvatorij. Ugovor o koncesiji s investitorom će sklopiti nadležni ministar pomorstva, i to u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu.

Prijedlogom lex LNG precizno je definirana i koncesijska naknada, koja se sastoji od dva dijela, fiksnog u iznosu od dvije kune po metru kvadratnom dodijeljenog pomorskog dobra godišnje, te promjenjivog, u iznosu od 0,02 kune po megavatsatu (MWh) isporučenog prirodnog plina. Jednostavnim izračunom dolazi se do godišnjeg iznosa fiksne naknade od 345.640 kuna godišnje, koji će se, prema važećim zakonskim odredbama, dijeliti na tri jednaka dijela, između Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Općine Omišalj. U svaki od ova tri proračuna godišnje bi se, dakle, po osnovi fiksne naknade, slilo oko 115 tisuća kuna.

Visina naknade

Što se promjenjivog dijela tiče, on će ovisiti o količini plina koju će isporučivati terminal. Uz pretpostavku da bi za početak terminal radio s godišnjim kapacitetom od 2,6 milijardi kubičnih metara plina, što je otprilike maksimum koji može »progutati« transportna mreža, i uz prosječnu energetsku vrijednost plina od 9,3 kilovatsata po metru kubnom, po toj osnovi LNG Hrvatska bi godišnje plaćao oko 480 tisuća kuna koncesijske naknade. Promjenjivi dio se, jednako kao i fiksni, dijeli na tri dijela između državnog, županijskog i općinskog proračuna.

U članku 9. Prijedloga Zakona još jednom je navedeno kako je izgradnja, rekonstrukcija i održavanje terminala u interesu Republike Hrvatske, u čiju korist se izvlašćuju »nekretnine koje su potrebne za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP«. Prijedlog za izvlaštenje, prema istom članku, podnosi investitor, »u ime i za račun Republike Hrvatske«.
Jedan od najzanimljivijih dijelova objavljenog prijedloga je uvođenje naknade za sigurnost opskrbe, prema Uredbi (EU) 2017/1938 kojom se određuju obveze država članica da implementiraju između ostalih i preventivne mjere za sigurnost opskrbe. Visinu naknade će na godišnjoj razini utvrđivati Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), prema prijedlogu operatera transportnog sustava, na temelju manjeg zakupa kapaciteta LNG terminala od planiranog. U Prijedlogu se, međutim, ne navodi tko će plaćati tu naknadu, koja je u biti »osigurač« investitoru, u slučaju da terminal radi smanjenim kapacitetom, već se samo navodi kako će HERA odlukom odrediti visinu i način prikupljanja naknade za sigurnost opskrbe.

Javna rasprava

Objašnjenje ove i drugih odredbi, kao i komentar prijedloga zakona, zatražili smo od uprave LNG Hrvatska, koja je odbila dati bilo kakav komentar, uputivši nas na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje se o svemu oglasilo priopćenjem u kojemu stoji kako je prijedlog upućen u javnu raspravu zbog velikog interesa javnosti. Uz nabrajanje pojedinih dijelova prijedloga zakona i isticanje strateškog interesa Republike Hrvatske, u istom priopćenju stoji kako naknada za sigurnost opskrbe »neće utjecati na cijenu plina u Republici Hrvatskoj prema krajnjim kupcima, već će se ista određivati na godišnjoj razini od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), u okviru postojećih tarifa za transport odnosno, troška usluge transporta plina«.

Iz LNG-a Hrvatska nisu željeli davati ni informacije o postupku prikupljanja ponuda za zakup budućeg LNG terminala, kao ni ponuda zainteresiranih ulagača koji bi trebali ući u vlasničku strukturu društva, što su ključni uvjeti za nastavak projekta. Zasad i dalje jedino sigurno ostaje da je Europska komisija spremna sufinancirati izgradnju s nešto više od 100 milijuna eura, od ukupno procijenjenih 383 milijuna. Bude li dovoljno zainteresiranih ulagača i zakupaca kapaciteta, terminal bi trebao početi s radom 2020. godine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila