Ministarstvo uprave

Kuščević: Državna uprava bit će pomoć i podrška građanima

Hina

Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL

Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL

Djelatnici u državnoj upravi nisu tu radi sebe i radi svojih plaća. Svi mi smo, i djelatnici, službenici, naročito dužnosnici ovdje kako bismo bili servis i usluga našim građanima 365 dana u godini, 24 sata dnevno«, rekao je Kuščević poručivši da će djelovati tako da državna uprava bude »pomoć, podrška, logistika hrvatskim građanima, naročito hrvatskim poduzetnicima«



ZAGREB Novi ministar uprave Lovro Kuščević preuzeo je u utorak Ministarstvo od državnog tajnika Darka Nekića i tom prigodom poručio da će djelovati tako da državna uprava bude pomoć, podrška i logistika hrvatskim građanima, a naročito hrvatskim poduzetnicima.


Naglasio je da državna uprava mora biti servis građanima. »Djelatnici u državnoj upravi nisu tu radi sebe i radi svojih plaća. Svi mi smo, i djelatnici, službenici, naročito dužnosnici ovdje kako bismo bili servis i usluga našim građanima 365 dana u godini, 24 sata dnevno«, rekao je Kuščević poručivši da će djelovati tako da državna uprava bude »pomoć, podrška, logistika hrvatskim građanima, naročito hrvatskim poduzetnicima«.


Istaknuo je kako je »svjestan težine zadatka i stanja u državnoj upravi, lokalnoj upravi, regionalnoj samoupravi« te poručio da će kroz svoj rad sa svojim suradnicima, pomoćnicima, zajedno s Vladom RH napraviti sve kako bi »stvari išle na bolje«.




Naglasio je da moraju razvijati već uspostavljen i dobro postavljen sustav e-građani koji danas ima pedesetak funkcija. Kuščević smatra da se taj sustav mora ubrzati kako bi građani zaista imali »sve dostupno na jednom mjestu bez obilazaka šaltera i institucija«.


Najavio je i da treba uspostaviti sustav »e-poslovanje«, projekt koji je u začetku, kako bi se poduzetnicima i obrtnicima omogućilo da na jednom mjestu dobiju svu dokumentaciju i usluge potrebne za obavljanje posla, a u začetku je i sustav »centar dijeljenih usluga« koji također razvijaju s Apisom.


Napomenuvši da se često čuju primjedbe na izborni sustav i izborni zakon te teritorijalni ustroj, jedinice lokalne samouprave, Kuščević je istaknuo da imamo 20 ureda državne uprave te da su i tu sasvim sigurno potrebne određene izmjene. »Treba sustav popraviti, treba građanima uslugu napraviti što dostupnijom na licu mjesta. Ne centralizacija, već decentralizacija«, istaknuo je.


Kuščević: Potrebno popraviti postojeći politički ustroj


Poručio je da će »misao vodilja« u njegovu budućem radu biti decentralizacija, kako funkcionalna, tako i fiskalna, kako bi mogli sve te jedinice lokalne i regionalne samouprave i financirati te najavio kako će se do kraja njegova mandata »sigurno nešto promijeniti«.


Kuščević vjeruje da će se politička većina i politička stabilnost koja sada postoji u Saboru pozitivno odraziti i na rad Vlade i Ministarstva uprave. »Misao vodilja u mom radu bit će dobrobit hrvatskih građana, projekti u interesu za razvoj Republike Hrvatske. Utoliko i pozdravljam ovu novu koaliciju između Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske narodne stranke. Ona ide upravo u tom smjeru, ona ide ka političkoj stabilnosti, jer zaista Republika Hrvatska nema vremena za još jedne izbore, nema vremena za nove koalicije, za sastavljanje nekakve nove vlade«, rekao je Kuščević istaknuvši da »ozbiljne političke stranke moraju nadići možebitne manje ideološke prepreke i svi zajedno raditi za dobrobit Hrvatske«.


Poručio je da će nastojati državnu upravu na svim razinama pretvoriti u »stvarni servis građana«.


Na pitanje o smanjenju općina i gradova odgovorio je kako misli da je potrebno »popraviti postojeći politički ustroj« te da misli da ima mjesta za razgovor o manjem broju općina i gradova, međutim, ne na način da »maknemo uslugu od građanina«.


»Prema tome, delikatno je to i stručno i političko pitanje. Međutim, svakako, one jedinice lokalne samouprave koje sada postoje, koje će postojati nakon nekakvog novog ustroja, treba ojačati, a to znači ta decentralizacija. I jačanje njihovih ovlasti i njihovih zadaća i poslova, ali isto tako i fiskalna decentralizacija da oni imaju sredstva za obavljanje tih svojih zadaća«, objasnio je.


Kada je riječ o smanjenju broja županija, Kuščevićev je generalni stav »ne smanjivati, već jačati«.


»Dakle, ojačati ih, ali obavljati nadzor da proračunska sredstva idu upravo onako kako treba, a to je u interesu građana«, istaknuo je Kuščević.


Upitan kako će to njemu uspjeti decentralizirati Hrvatsku, Kuščević je odgovorio da u Ministarstvu postoje razne analize i prijedlozi te da vjeruje da će, kad to sagleda, biti u stanju u suradnji sa strukom, institutima i znanstvenicima predložiti politički prihvatljiv model.


Na pitanje hoće li se morati otpuštati zaposlenike u javnoj upravi, Kuščević je rekao da oni ne moraju dijeliti nikome otkaze jer dok se ti sustavi ustroje, paralelno ljudi odlaze u mirovinu. Podsjetio je i da je govorio o decentralizaciji ovlasti te objasnio da će davati nove ovlasti jedinicama lokalne i regionalne samouprave pa će ti djelatnici imati što raditi.


»Svaki državni službenik i dužnosnik mora biti na raspolaganju hrvatskom poduzetniku, obrtniku i građaninu. U tom smjeru ćemo ići, a čim napravimo prave programe, prave reformske mjere prezentirat ćemo vam ih i dati na vaš stručni sud da date vaše mišljenje«, poručio je ministar Kuščević.


Rekao je da treba državnu upravu »svesti na minimum, treba sve digitalizirati, ne samo radi brzine, nego i radi transparentnosti, radi nemogućnosti ‘muljanja’«.


»Mora biti sve transparentno i brzo«, poručio je novi ministar uprave Lovro Kuščević.