ZAGREB Bivši pravaški zatupnik Pero Kovačević, danas će Ustavnom sudu predati zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 11. saborskog poslovnika, u kojem se navodi da »nakon isteka mandata Sabora (raspuštanjem ili istekom ustavnog roka) zastupnici nastavljaju svoj mandat do konstituiranja novog saziva Sabora«. Na taj je članak, tvrdeći da je protuustavan, prošlog tjedna pažnju skrenuo Vladimir Šeks, pokušavajući objasniti zašto je nužno da se idući parlamentarni izbori održe najkasnije 6. prosinca. Kovačević dijeli mišljenje ustavnopravnih stručnjaka da Šeks u tom segmentu nije u pravu i da je zadnji mogući datum izbora 21. veljače 2016., ali slaže se s predsjedničinim savjetnikom da se spomenutim člankom krši Ustav.
– Ustav određuje da mandat zastupnika traje četiri godine, osim u slučaju rata. To znači da mandat ovog Sabora završava 22. prosinca, budući da je sadašnji saziv konstituiran 22. prosinca 2011. Dakle, nakon 22. prosinca zastupnici više, primjerice, ne smiju primati plaću, a poslovnik im to omogućuje, rekao nam je Kovačević. On upozorava da je mandat zastupnika jednom već produljen mimo Ustava. Treći saziv Sabora konstituiran je 28. studenog 1995., a zastupnici su primali plaće sve do 2. veljače 2000., kad je konstituiran četvrti saziv.
– Mandat im je trajao dva mjeseca dulje od ustavnog roka. Da se i ubuduće to ne bi događalo, tražim očitovanje Ustavnog suda, naglašava Kovačević.Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin, smatra da je sve u redu s člankom 11. poslovnika. Naročito zato što, ističe, u poslovnik 2013. nije unijeto ništa čega tamo već ranije nije bilo. Prethodno je u poslovniku pisalo da »nakon isteka mandata Sabora (raspuštanjem ili istekom ustavnog roka), zastupnici Sabora nastavljaju obnašati svoje dužnosti i ovlasti do konstituiranja novog saziva Sabora«.
– To je bila formulacija praktično identična sadašnjoj. I u poslovniku koji je vrijedio 1999. godine navodilo se da zastupnicima sva prava prestaju tek s danom konstituranja novog saziva. Zato su i zastupnici trećeg saziva mogli primati plaću dva mjeseca dulje od četiri godine, koliko je mandat Sabora, objašnjava Grbin. Na ovaj se način, tvrdi, sprječavaju ustavne krize.
– U situaciji kad bi predsjednik Republike umro tijekom parlamentarnih izbora, a izabrani zastupnici ne bi mogli izabrati novog predsjednika Sabora, čime bi parlament bio konstituiran, dužnost predsjednika Republike nastavio bi obnašati predsjednik starog saziva Sabora. Kontinuitet mora postojati, a on ne bi bio moguć bez odredbe da mandat zastupnika traje sve do konstituiranja novog saziva, zaključuje Grbin.
