Svakih nekoliko mjeseci "nova pjesma"

Kosor zbog Ine srlja u rat s EU: Premijerka najavila zakon koji je u siječnju proglasila štetnim

Jagoda Marić

Premijerka oko Ine preokrenula ploču, SDP-ov prijedlog prikazuje kao svoj

ZAGREB Premijerka Jadranka Kosor jučer je iz Šibenika najavila da će Vlada sljedećeg tjedna donijeti promjene Zakona o privatizaciji Ine prema kojima nitko osim Republike Hrvatske neće moći imati više od 49 posto dionica najveće domaće naftne kompanije. Kosor je to kazala komentirajući najnoviju optužnicu koju je USKOK podignuo protiv njenog prethodnika Ive Sanadera, a kojega sumnjiče za primanje mita za sklapanje ugovora između Ine i MOL-a.   

Prijedlog na Saboru




– Što se tiče podizanja najnovije optužnice, ono što mogu reći u ime Vlade jest da ćemo mi pokrenuti postupak donošenja izmjena zakona gdje ćemo tražiti da nitko osim RH ne može imati više od 49 posto dionica. To je izmjena koju, smatramo, treba učiniti u ovom trenutku zbog toga što postoji opravdana sumnja da je netko u tom poslu primio mito. To je naš odgovor. Proceduru smo pokrenuli već danas i očekujem sljedeći tjedan sjednicu Vlade na kojoj ćemo i donijeti takav zakon i predložiti ga Saboru, rekla je premijerka Kosor. 



Tako je govorila premijerka 


  Siječanj 2011. Donošenje zakona kojim bi se ograničilo stjecanje određenog broja dionica trgovačkog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bilo bi izravno u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije, Lisabonskim ugovorom, kao i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. (Izrečeno na SDP-ov prijedlog da se ograniči vlasništvo u Ini na 50 posto)  29. ožujak 2011. Na sjednici Vlade u subotu bit će nekoliko izmjena, ali ključno je da ćemo donijeti odluku da nitko ne može imati više od 49 posto dionica Ine.  23. rujan 2011. Pokrenut ćemo postupak donošenja izmjena zakona gdje ćemo tražiti da nitko osim RH ne može imati više od 49 posto dionica Ine.    

Teško do pobjede


U materijalu za akutalnu sjednicu Sabora iz Vlade upozoravaju na to da je Europska komisija pokrenula pred Europskim sudom pravde brojne tužbe protiv država članica zbog postojanja pravila suprotnih pravilima Unije. U korist država članica riješen je tek jedan slučaj i to u korist Belgije kad je prihvaćen opravdani javni interes opskrbe zemlje plinom, naftom.



     Ona je već jednom, krajem ožujka prošle godine, najavila donošenje tog zakona, ali se od njega odustalo jer je u Vladi prevladalo mišljenje da bi se takvim zakonom ugrozio završetak pregovora s Europskom Unijom. Nešto ranije Vlada je dala negativno mišljenje na sličan prijedlog SDP-a po kojem nitko bez suglasnosti Hrvatske nije mogao steći u Ini udio od 50 posto.

  Zanimljivo je da se taj SDP-ov prijedlog nalazi i na dnevnom redu aktualne jesenske sjednice Sabora, kao 80. točka, a uz njega stoji i mišljenje Vlade koje je potpisala sama premijerka.


  – Donošenje zakona kojim bi se ograničilo stjecanje određenog broja dionica trgovačkog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bilo bi izravno u suprotnosti s pravnom stečevinom EU, Lisabonskim ugovorom, kao i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, objašnjavaju se razlozi zbog kojih Vlada Saboru predlaže da ne prihvati zakon kojim bi se ograničilo vlasništvo u Ini.   

Drugačija pozicija


Osim pozivanja na slobodu kretanja kapitala koja je jedna od sloboda na kojima počiva EU, Vlada upozorava kako se Hrvatska ne može uhvatiti ni za to da EU daje državama određena prava u privatiziranim društvima ukoliko se to pokaže posebice opravdanim. Podsjećaju da se takva prava mogu tolerirati samo u strogo određenim okolnostima, odnosno ako su zadovoljeni propisani uvjeti, pa takva odluka ne može biti diskriminatorna, mora biti od javnog interesa, prikladna ostvarivanju cilja.   


  U Vladi službeno ne žele govoriti o tome kako planiraju sačiniti zakon koji neće izazvati reakciju Europske komisije, ali neslužbeno napominju kako je pozicija Hrvatske nešto drukčija nego u vrijeme pregovora. Otkrivaju kako za početak, a priznaju da se nadaju da će to trajati do izbora, Mađarska neće reagirati nikakvom pritužbom Komisiji, jer kako kaže jedan naš sugovornik »mi smo njima prepustili istragu o njihovom kraku mita za Inu«.


  – Protivno je pravilima i to da netko uz pomoć mita dobije prava u Ini, odgovara naš sugovornik iz Vlade na pitanje strahuje li možda da će se tim zakonima prekršiti europska pravila. No, napominje da bi u zakonu mogla stajati da odredba o ograničenju vrijedi dok se ne presudi u slučaju mita, pa da bi se to Komisiji moglo predstaviti kao javni interes. Nikoga od naših sugovornika ministara ipak neće iznenaditi negativna reakcija Komisije, ali čini se da ih trenutno zanima samo vrijeme do izbora.