Snimio Silvano JEŽINA
Sredstva EU fondova su golema, mjere se u milijunima eura i odličan su zamašnjak za pokretanje hrvatskoga gospodarstva. No, ako nemate dobro pripremljenu dokumentaciju, odnosno projekt, vrlo vjerojatno nećete proći na natječaju, poručuju konzultanti iz Advisa
Iako na korak od druge obljetnice članstva u Europskoj uniji, Hrvatska je i dalje udaljena od značajnijeg korištenja njezinih strukturnih fondova, sredstava namijenjenih velikoj lepezi djelatnosti koje bi mogle presudno utjecati na izlazak iz dugogodišnje ekonomske krize.
S obzirom na to da su mjerodavne državne institucije silno kasnile s donošenjem strateških okvira na koje bi se institucije EU referirale te otvorile vrata svojih fondova, lanjska je godina nepovratno izgubljena. Po pitanju dolaska EU sredstava na hrvatske račune, ni tekuća, 2015. godina neće biti mnogo bolja, no ona se ipak radikalno razlikuje od prethodne. Hrvatska je do danas izradila određene operativne programe i pravilnike, tako da se s pripremom dokumentacije i pripremanjem za natječaje u svakom slučaju može početi.
Gdje zapinje?
– Teško je odgovoriti na pitanje koliko su stanovnici Hrvatske upoznati s mjerama, odnosno mogućnostima korištenja EU fondova, no ono što mogu istaknuti je činjenica da se zadnjih mjeseci broj upita umnogostručio u odnosu na vrijeme od prije godinu dana – istaknula nam je Vesna Hajdarević, jedan od voditelja projekata u riječkoj tvrtki Adviso, sasvim sigurno najzaposlenijoj u Primorsko-goranskoj županiji kad je u pitanju izrada dokumentacije, bilo za privatne osobe, poduzeća ili pak jedinice lokalne samouprave, pomoću koje se ulazi u konkurenciju za dobivanje bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova EU.
Gdje zapinje? Dijelom zbog »tradicije« i navika u kojima se »papirnati« dio posla gotovo prezire, stanovnici Hrvatske nisu pretjerano aktivni u korištenju mogućnosti za preuzimanje sredstava što im bespovratno nude razni EU fondovi.
Tijekom godine, najvjerojatnije u svibnju, trebao bi biti odobren Program ruralnog razvoja koji će obuhvatiti više raznih mjera. Izgradnja i opremanje kuća za odmor na ruralnom području bit će prihvatljivo u Mjeri 6, dok će u Mjeri 7 jedinice lokalne samouprave moći dobiti 100 posto bespovratnih sredstava za izgradnju kanalizacijskog sustava ili nerazvrstanih cesta. Natječaji za navedene mjere bit će raspisani također tijekom godine.
Sve ima svoju cijenu
Ma koliko statistike i paušalne ocjene govorile protiv Rijeke kao poželjnog grada za mlade stručnjake, Hajdarević ih svojom uspješnošću opovrgava. Štoviše, u Advisu ističu kako će ubrzo sasvim sigurno u radni odnos primati još mladih ljudi kojima će omogućiti usavršavanje upravo u poslovima suradnje s EU fondovima, ali i na onima usko povezanim s implementacijom ekologije u hrvatsku praksu.
Vratimo li se ekspertima za pripremanje natječajne dokumentacije koja je ključ za prijavu na natječaj za bespovratna sredstva, jasno je da i njihove usluge imaju određenu cijenu. Iznos se formira ovisno o zahtjevnosti samog projekta koji se prijavljuje.
Promjena navika
Poljoprivreda je postala posebno zanimljiva ovih dana jer je raspisan natječaj za provedbu Mjere 4.
– Ono što bismo dodatno istaknuli je pomalo žalosna činjenica da smo poučeni iskustvom s terena uočili ozbiljan nedostatak informacija među građanima o mogućnostima financiranja poduzetničkih ideja. Paleta dostupnih fondova je zaista široka i za privatna lica , kao i za gospodarske subjekte. Od izgradnje turističkih objekata, zamjene energetski učinkovitije opreme, projekata u sportu i kulturi, pa sve do nabavke osobnih hibridnih vozila. Mogućnosti su uistinu velike i uz našu ih je pomoć itekako moguće realizirati, no u javnosti manjka informacija i znanja o samim europskim fondovima. Stoga, htjeli bismo građanima približiti europske fondove, iskustva, te sam proces prijave. Kako se već kaže – bez obaveze da se posao na kraju i sklopi, otvoreni smo građanima za sve informacije. Sredstva EU fondova su golema, mjere se u milijunima eura i odličan su zamašnjak za pokretanje hrvatskoga gospodarstva. Stoga pozivamo građane da nam se slobodno obrate kako bismo zajedno došli do željenog cilja – istaknuli su na kraju konzultanti iz Advisa.
Uistinu – zbog čega se Hrvatska boji EU novca? Bespovratnog. Je li u pitanju totalna apatija ili pak strah od poštovanja stroge procedure. Jer da smo u svojim osobnim investicijama spremni pravdati svaku lipu, tradicijski baš i nismo. Očigledno, djelomični izlazak iz ekonomske krize je moguć samo ako se upustimo u korjenito mijenjanje navika. EU naš prezir prema »papirima« očigledno baš i neće tolerirati. Vlada i njezine institucije su nakon lanjskog vakuuma to shvatile. Na redu je ove godine promjena i naših, »privatnih« navika. Ili ostanak u sivilu besperspektivnosti i siromaštva.