Jedna od najkontroverznijih predloženih odredbi je prekidanje jednakih prava bračnih i izvanbračnih zajednica
Konzervativan smjer kojim bi išao zakon izazvao je reakciju organizacija koje se zalažu za liberalizaciju društva i zaštitu ženskih prava
Teze za izradu novog Obiteljskog zakona, naziv je dokumenta koji je ovaj tjedan stavljen u javnu raspravu, a jedna od najkontroverznijih predloženih odredbi je prekidanje jednakih prava bračnih i izvanbračnih zajednica.
Sadašnjim Zakonom prava klasičnih »ozakonjenih« supružnika i onih koji su u izvanbračnoj zajednici otprilike su izjednačena. Par koji se ne vjenča, ali živi zajedno najmanje tri godine, pred državnim je institucijama jednak kao i svaki bračni par. No, u novom zakonu, prema tezama na javnoj raspravi, situacija neće biti takva. Prema dostupnim informacijama, imovinskopravne konzekvence takve zajednice i dalje bi bile izjednačene s brakom, ali oni ne bi mogli posvajati djecu.
Takav konzervativan smjer kojim bi išao novi zakon potaknuo je reakciju organizacija koje se zalažu za liberalizaciju društva i zaštitu ženskih prava. U medijskim istupima tvrde da taj smjer jednostavno nije dobar, te su se pri izradi ovih dokumenata u obzir očigledno uzimale samo primjedbe konzervativnih organizacija. Jer primjerice, osim ove odredbe, i razvodi klasičnih brakova bili bi zakomplicirani obaveznom medijaturom kojoj bi cilj bio pokušaj mirenja supružnika.
U neku ruku se može kazati kako su i ove, uvjetno kazano, liberalnije skupine, upale u zamku koju su same sebi složile. Naime, i dio tih udruga je poticao stavljanje obveznog predbračnog savjetovanja za sve osobe koje se odluče vjenčati. Kako za izvanbračne zajednice nikakva savjetovanja nisu potrebna, pravno je u potpunosti utemeljeno da izvanbračne zajednice i brakovi pred institucijama ne mogu imati jednaku »snagu«.
