Pomorsko dobro

‘Koncesionar neće ulagati ako nema siguran status’: Direktor Luke Rijeka Vedran Devčić o problemima investitora

Jagoda Marić

Ako koncesionar gradi obalu, onda bi lučke pristojbe on trebao prihodovati, a to sada nije moguće, kaže Devčić. Naglašava da i primjer gradnje Zagrebačke obale pokazuje da su zakonske promjene nužne



ZAGREB – Tvrtka Luka Rijeka imala je aktivnu ulogu i izradi Nacionalnog plana razvoja luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i pružila je svu potrebnu podršku nizozemskoj tvrtki Maritime & Transport Business Solutions B.V. (MTBS), koja je taj Plan i izradila – otkriva direktor Luke Rijeka Vedran Devčić. Dodaje da se Luka Rijeka aktivo uključila i u javnu raspravu na Središnjem državnom portalu e-Savjetovanja i priložila svoje prijedloge i komentare na ovaj dokument od nacionalne važnosti. Devčić procjenjuje da su Nizozemci dobro detektirali probleme koji koče ulaganja u razvoj infrastrukture, da su predložili rješenja koja se već primjenjuju u svijetu, ali da je na vlastima u Hrvatskoj hoće li i koja od tih rješenja prihvatiti.


Prepoznate slabosti


– U Nacionalnom planu razvoja luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, Luka Rijeka je prepoznata, što se tamo i navodi kao »najvažnija hrvatska teretna luka koja ima značajan položaj u službi hrvatskoga gospodarstva«. Ističe se i da Rijeka treba očuvati ulogu najvažnije teretne ulazne luke u Hrvatskoj i težiti tome da postane teretna tranzitna luka za srednju i istočnu Europu, te da mora koristiti svoj potencijal i prednosti položaja na mediteranskom i baltičko-jadranskom TEN-T koridoru. Prepoznati su i uključeni u dokument svi bitni projekti Luke Rijeka d.d. – ističe Devčić.


No, kaže da su konzultanti prepoznali i sve slabosti ukupnog lučkog i prometnog sustava Hrvatskoj koje utječu na konkurentnost hrvatskih luka općenito, pa ističe primjere svjetlarina, sustav tegljenja, sporu liberalizaciju željezničkog prijevoza…




Posebno važnim za Luku Rijeka smatra to što se kao jedna od mjera predlaže ukidanje službene specijalizacije luka, ali i to što se kao prioritetne aktivnosti predlažu planovi za dugoročan razvoj željezničke infrastrukture, bolja povezanost Luke Rijeka i Zagreba (mediteranski TEN-T koridor), najprije unapređujući postojeći pravac, a zatim izgradnjom nove dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti Zagreb – Rijeka, tzv. »nizinske pruge«. Prioritet je i modernizacija željezničke pruge od luke Rijeke prema zapadu, odnosno prema Sloveniji, pri čemu se misli na dionicu Rijeka – Šapjane – Pivka, ali i na dionicu luka Raša/terminal Bršica – Lupoglav – Prešnica (Slovenija) koje ove bazene Luke Rijeka povezuju s mediteranskim i baltičko-jadranskim TEN-T koridorima što je, ističe Devčić, od velike važnosti za buduće razvojne planove Luke Rijeka.


Na pitanje koliko bi trajala i koliko bi koštala modernizacija dionica prema Sloveniji, Devčić kaže da je pruga Rijeka – Šapjane – Pivka kroz Hrvatsku u takvom stanju da ne bi iziskivala veća ulaganja, ali da je problematično 25 kilometra kroz Sloveniju jer je taj dio deklariran za opterećenje od 20 tona po osovini, što je oko deset posto manje nego dionica kroz Hrvatsku, pa to onda znači i teret za deset posto manji zbog prolaska kroz Sloveniju. No, to je problem koji moraju riješiti vlasti dviju država – navodi Devčić.


Zakonodavni okvir


Budući da država zbog visine javnog duga neće moći imati veća javna ulaganja u lučku infrastrukturu, Devčić se slaže sa zaključkom konzultanata da se zakonodavni okvir mora prilagoditi tako da omogući ulaganja privatnog sektora. Ističe kako su i konzultanti zamijetili da je glavna prepreka tim ulaganjima neusklađenost triju zakona, o pomorskom dobru i morskim lukama, o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu. Jedini je to način da se koncesionarima omoguće komercijalna ulaganja koja će se financirati iz privatnih izvora, a ne iz državnog proračuna. On se ipak ne želi upuštati u procjenu je li najbolji i jedini način da se drukčije definira institut pomorskog dobra, odnosno da se omogući upis hipoteka i na nekretninama koje se na njemu nalaze, ali napominje da i primjer gradnje Zagrebačke obale u riječkoj luci, gdje se još mora izgraditi 280 metara obale, pokazuje da su promjene nužne.


– Ni jedan privatni koncesionar neće graditi tu obalu ako nije siguran kakav će biti njegov status. Dovoljno je samo reći da po sadašnjem zakonu među prihode lučke uprave spadaju i lučke pristojbe, primjerice i ona za korištenje lučke obale koja bi trebala služiti za izgradnju lučke infrastrukture. Ako koncesionar gradi obalu, onda bi te pristojbe trebao on i prihodovati, a to sada nije moguće. I to je samo jedan od problema. Zakoni će se morati mijenjati i usklađivati da bi se investicije dogodile. Konzultant je dao neke prijedloge, a na državi je da odluči što će učiniti – zaključuje Devčić.