snimio Sergej Drechsler
Dragocjene podatke, štoviše, nemaju ni državne institucije koje bi ih prve morale imati, ako se žele ozbiljno baviti zdravstvenom politikom. Dok u resornom ministarstvu još uvijek zbrajaju »pješice«, odnosno podatke koji im trebaju moraju tražiti od zdravstvenih ustanova, HLK je odavno prikupio sve što mu treba, i ne treba.
ZAGREB – Dok Ministarstvo zdravstva kuburi s podacima o zaposlenima u zdravstvu, Hrvatska liječnička komora (HLK) već nekoliko godina raspolaže sa, za neke »svemirskim« softverom, koji joj je omogućio stvaranje detaljne baze podataka o njenim članovima, hrvatskim liječnicima.
Jednim klikom miša tako u Komori znaju sve o tome koliko liječnika ili liječnica ima koju specijalizaciju, u kojem su dijelu Hrvatske, gdje su najveće kadrovske rupe, a na isti način mogu, na primjer, u trenu doznati koliko će liječnika u Primorsko-goranskoj županiji otići u mirovinu za, recimo, tri godine.
Nažalost, takav softver imaju samo u liječničkoj komori, a ne i drugim strukovnim udrugama, pa tako u Komori medicinskih sestara nemaju precizne podatke o tome koliko je gdje medicinskih sestara kojeg profila i koje dobi na raspolaganju sustavu. Dragocjene podatke, štoviše, nemaju ni državne institucije koje bi ih prve morale imati, ako se žele ozbiljno baviti zdravstvenom politikom.
Dok u resornom ministarstvu još uvijek zbrajaju »pješice«, odnosno podatke koji im trebaju moraju tražiti od zdravstvenih ustanova, HLK je odavno prikupio sve što mu treba, i ne treba. Demografski atlas hrvatskog liječništva, na gotovo 400 stranica A4 formata, tiskala je tako strukovna komora, a ne nadležna državna institucija. Tako se, u najboljem slučaju, u Ministarstvu zdravstva o kadrovskom stanju u zdravstvu mogu informirati iz publikacije HLK.
Digitalna transformacija
O svom softveru, i spremnosti da ga daju na raspolaganje resornom ministarstvu, u Komori kažu kako je projekt započet još u vrijeme bivšeg vodstva, s Trpimirom Golužom na čelu:
– Projekt digitalne transformacije poslovanja HLK-a, odnosno preobrazba Komore u eHLK bio je značajan dio predizbornog programa s kojim je vodstvo još u mandatu 2015-2019.g. dobilo podršku hrvatskih liječnika. Temeljem podataka kojima danas raspolaže Komora moguće je kvalitetnije strateško planiranje liječničkih resursa u zdravstvu, što je jedan od značajnijih izazova zdravstvene administracije – kaže predsjednik HLK, Krešimir Luetić.
HLK je dakle 2016. krenuo s realizacijom projekta Komorinog integriranog informacijskog sustava (KIIS). To je baza članova s osobnim podacima, podacima o naobrazbi, zaposlenju, stručnom usavršavanju te ostalim podacima vezanim uz članski status članova HLK-a. U Komori ističu da s podacima o članovima postupaju sukladno odredbama GDPR-a te ih mogu koristiti i druga tijela javne vlasti, u opsegu nužnom za obavljanje njihovih javnih ovlasti.
– Temeljem zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi sva tijela javne vlasti su dužna omogućiti korištenje zajedničke osnovice za sigurnu razmjenu podataka unutar sustava državne informacijske infrastrukture. Ovi podaci se prikupljaju i provjeravaju u interakciji s drugim državnim tijelima te je na taj način KIIS kontinuirano ažuriran.
Ažurni podaci
Digitalna transformacija HLK-a imala je za cilj optimizirati poslovne procese Komore te povećati njihovu efikasnost i olakšati članovima dostupnost i ostvarivanje njihovih prava. Ključni cilj je bio da HLK postane referentni izvor kvalitetnih, pouzdanih i ažurnih podataka o hrvatskom liječništvu – kaže Luetić.
U sklopu projekta digitalne transformacije poslovanja Komore, stvoreno je programsko rješenje čiji je cilj da bazu članova HLK-a učini suvremenim sustavom namijenjenim praćenju i ažuriranju svih relevantnih podataka o članovima, a prikupljanje i obrada podataka temelje se na javnim ovlastima koje HLK provodi na temelju zakona, kažu u komori.
Koliko ih je taj sustav stajao ne žele otkriti, jer se, kažu, radi o poslovnoj tajni. »U procesu nabave programskog rješenja 2016. godine prikupljene su četiri ponude te je Skupština HLK-a odabrala najpovoljnijeg ponuditelja. Sam iznos troška nabave programskog rješenja nije javni podatak već predstavlja poslovnu tajnu HLK-a i druge ugovorne strane«, ističe se u njihovom odgovoru.
Činjenica je, međutim, da je njegovom prethodniku, osim ostvarivanja prava članova HLK, baza podataka o starosnoj dobi liječnika, njihovom manjku i odlascima u inozemstvo, služila kao argument za traženje povlaštenog statusa liječnika, među ostalim kad je riječ o zahtjevu za sklapanjem strukovnog kolektivnog ugovora.
Prema Luetićevim riječima, baza podataka HLK bit će na raspolaganju zainteresiranima u državnoj upravi, naravno, ako takvih bude.
– Zakonom o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je ustrojavanje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite čije je vođenje dodijeljeno HZJZ-u te će HLK blisko surađivati s ovom institucijom s ciljem praćenja prikupljanja podataka i koordinacije rada svih registara u zdravstvu. Nadamo se da su i druge komore u zdravstvu, s kojima HLK-a blisko surađuje unutar Koordinacije komora u zdravstvu, zainteresirane za uvođenje sličnog sustava te ćemo u tom slučaju vrlo rado podijeliti svoja iskustva s kolegama – zaključuje Luetić.