Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u prvom je intervjuu za RTL Danas otkrila o čemu je razgovarala s braniteljima, što planira u odnosima s Banskim dvorima  i kako će ispuniti svoja predizborna obećanja.

S predsjednicom Republike razgovarala je Nataša Božić.

Danas ste primili branitelje, a već ste i ranije tri puta razgovarali s njima u šatoru. Stalno ističete potrebu rješavanje njihovih problema dijalogom – zašto onda danas niste pozvali i ministra Predraga Matića?

“Točno je da sam više puta razgovarala s njima, međutim, moram istaknuti da u prostoru šatora nisu baš uvjeti za nekakav vrlo konkretan razgovor. Zato sam ih i danas pozvala na razgovor u svoj ured. Drago mi je da se odazvalo jako puno njih. Zapravo je bilo zastupljeno preko 90 posto braniteljskih i drugih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Danas nije bio ministar Matić, međutim, nastavit ću dijalog i s njim. Osoba sam koja je vrlo uključiva i koja će svakako o ovim pitanjima nastaviti razgovarati sa svima koji su uključeni u proces i kojih se to tiče”.

Glavni motiv Vašeg inauguracijskog govora, na neki način i čitave kampanje, je bilo zajedništvo u hrvatskom društvu. Mislite li da prosvjed u Savskoj 66 doprinosi tom zajedništvu ili doprinosi podjelama?

“Branitelji imaju pravo protestirati i oni su to dosad radili na miran i dostojanstven način. Nisu bili agresivni ni prema kome i imaju pravo izraziti svoje mišljenje. Ovo društvo jest puno podjela i ne želim da dolazi do daljnjih podjela. To sam danas istaknula i u razgovoru s braniteljima. Međutim, nakon što sam ih saslušala danas, razumijem razloge zbog kojih su tamo. Ne traže samo svoja prava, nego traže i poštovanje, traže da branitelji i Domovinski rat ostanu u temelju hrvatske države, da se ne razgovara o nekakvom građanskom ratu kao što su krenule rasprave u hrvatskome društvu. Sve što želim učiniti jest da na miran način, u okrivu institucija, iznađeno rješenje za njihove zahtjeve”.

Danas Vam je na kavi bio i predsjednik Sabora Josip Leko. Jeste li s njim razgovarali o tom problemu? Je li on voljan uključiti se u tu radnu skupinu?

“Svakako. Izvijestila sam ga o svom razgovoru s braniteljima s obzirom da je to bilo neposredno prije našeg sastanka. Gospodin leko je izrazio volju da sudjeluje u tom procesu i moram reći da je naš razgovor bio vrlo dobar i produktivan. Razgovarali smo o nizu tema”.

Jeste li razgovarali o sukobu s premijerom Milanovićem?

“Ja to ne bih nazvala sukobom. Što se tiče moje strane, to definitivno nije sukob. Pružam ruku suradnje, a pružat ću je i dalje. Bilo je spekulacija kako mi premijer nije čestitao, mnogi su me i pitali o tome, ali meni to nije bitno. Meni je bitna suradnja na dobrobit naroda i države. On je bio prva osoba koju sam nazvala iz ureda, poslala sam mu i pismeni zahtjev za sazivanje sjednice Vlade na kojoj bismo razmotrili pet konkretnih pitanja i za koje držim da bismo mogli zajedno učiniti puno više. Očekujem njegov odgovor kad je riječ o tome”.

Kad očekujete da bi se ta sjednica Vlade mogla održati?

“Nadam se da ćemo je dogovoriti zajedno. U ovom trenutku ne mogu reći kada će to biti. Ja sam poslala pismeni zahtjev s konkretnim temama. Prvo jest zapošljavanje, jedna od najbitnijih tema u ovom trenutku, jer nezaposlenost je prešla 20 posto. Drugo je demografija, odnosno, negativni demografski trendovi, mladi koji nam odlaze, Hrvatska koja nažalost polako umire. Treće je pitanje korištenje europskih fondova i na koji način ih možemo bolje iskorištavati. Četvrto je pitanje rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima i peto energetske neovisnosti te druga vezana pitanja”.

Mi u Hrvatskoj dobro znamo koji su problemi ove države. Svi ovi koje ste nabrojali su sasvim sigurno među njima. Ali, kakva će biti korist od te sjednice Vlade ako znamo da Vi nemate ovlasti nešto narediti premijeru i njegovoj Vladi i ako ne donesete neke konkretne prijedloge. Može li uopće država, odnosno, narod imati neke koristi od toga?

“Naravno da može. Činjenica jest da ja ne mogu naređivati premijeru Milanoviću, ali ne može ni on naređivati meni. Međutim, ono što jest potrebno je suradnja i zajednički rad. U okviru svojih ustavnih ovlasti mogu jako puno učiniti kada su ove teme koje sam navela u pitanju. Moj cilj nije na sjednici Vlade napraviti neki skandal niti da to bude negativna sjednica. Upravo suprotno. Želim da to bude sjednica zajedništva kojom demonstriramo to jedno novo zajedništvo. Da nam nisu bitna stranačka ili bilo koja druga opredjeljenja. Ja trenutno nisam članica nijedne stranke i želim biti predsjednica svih građana. I na takav način i s te pozicije želim razgovarati s premijerom. Zajednička sjednica Vlade svakako može uroditi plodom. Uostalom, svakog četvrtak imate sjednice Vlade za koje se možete pitati jesu li rezultati ovakvi ili onakvi. Ovo može uroditi konkretnim inicijativama. Mi ne moramo imati financijske prosudbe za svako pitanje koje razmatramo, ali ono što nam svima mora biti na umu jest dobrobit hrvatske države, budućnost u koju moramo gledati. Moramo premostiti razlike, premostiti osobni ego, to je najbitnije u svemu tome. U okviru gospodarske diplomacije, u okviru svojih ovlasti, nacionalne sigurnosti kojih se svakako tiče i gospodarsko stanje u zemlji, negativna demografska politika, nezaposlenost – to su vrlo negativni pokazatelji koji ugrožavaju hrvatsko gospodarstvo, a gospodarske ugroze često donose sigurnosne ugroze i ugroze nacionalne sigurnosti”.

Vi sad čekate pismeni poziv premijera Milanovića?

“Ne čekam pismeni, mi možemo razgovarati bilo kada i na bilo kojem mjestu”.

Ali čekate njega da se javi?

“Čekam njega da se javi pa da dogovorimo datum sjednice, da se usuglasimo oko tog pitanja, te da se usuglasimo oko dnevnog reda koji sam predložila. Mi ga možemo i nadopuniti, možemo razgovarati o pojedinim točkama na jednoj sjednici, možda nekom drugom prilikom o drugim točkama. Ali, u svakom slučaju, mislim da ovaj narod, ovi građani zaslužuju da im Vlada da objašnjenja koja su racionalna i koja su razumljiva, a odnose se na odgovor zašto smo u situaciji u kojoj se nalazimo u ovom trenutku”.

S obzirom na početak kohabitacije kakav je bio, brojni analitičari prognoziraju da će čitav ovaj period biti niz prepucavanja na relaciji Pantovčak – Banski dvori. Vidite li Vi ipak način da se suradnja popravi i da donese neku korist?

“Meni cilj nisu prepucavanja. Nikada to nisam držala dokazivanjem nečije veličine ili položaja. Štoviše, mislim da su oni koji su u stanju prijeći preko vlastitog ega čvršći i pouzdaniji ljudi i da su veći političari. Meni je svejedno gdje ćemo razgovarati, sve dok razgovaramo. Ako premijer Milanović i dalje bude odbijao razgovor, ja ću na njemu i dalje inzistirati i ustrajati. Vrlo sam uporna osoba. Pa razgovarajmo o našim razlikama ako u početku ne želimo razgovarati o onome što nam je zajedničko. Ali držim da je ono što nas povezuje puno čvršće od onog što nas razdvaja. Vjerujem da su nam ciljevi bolja, snažnija i prosperitetnija Hrvatska. Pa idemo onda sjesti i raditi u tom cilju”.

U 12 vrlo važnih zemalja ističu diplomatski mandati. Namjeravate li preispitati neka imenovanja koja su već u tijeku?

“Razgovarat ću sa svakim kandidatom ili kandidatkinjom. Imenovanja će svakako biti stručna, bit će ljudi koji su se dokazali u svojim područjima, po mogućnosti da imaju iskustvo u diplomaciji. Međutim, za pojedina je mjesta dovoljno iskustvo u društvenom životu. Ali, neće biti nikakvih uhljebljenja ili sklanjanja. U taj proces stupam bez ikakvih predrasuda prema osobama. Želim od njih čuti kakvi su im planovi, što namjeravaju učiniti u određenoj zemlji ili organizaciji. Ako držim da odgovaraju tome, a znate da imam prilično dugo iskustvo u diplomaciji, potpisat ću bez problema. Ako držim da bi se mogli naći bolji kandidati, onda ćemo razgovarati o drugim kandidatima”.

Imate li već neki popis ljudi koje Vi vidite na tim mjestima?

“Ne, apsolutno nemam. Moram Vam kazati da sam se ovo prvo vrijeme otkako sam došla bavila prije svega ustrojem Ureda, pitanjima koji najviše muče građane. Danima i danima radili smo na podnesku koji smo podnijeli pred Ustavni sud oko pitanja ustavnosti pojedinih članaka Ovršnog zakona. Tako da uopće nisam razmišljala o imenima, ali poznajem jako puno ljudi iz sustava diplomacije. Vidjet ćemo. To će svakako biti dijalog, a ne jednostrano odbijanje ili odbacivanje nečijih prijedloga”.

Na koji način se mislite uključiti u europsku politiku, odnosno, politiku Hrvatske unutar Europske unije? Mislite li tražiti od premijera Milanovića da ponekad Vi zastupate Hrvatsku na sjednicama Europskog vijeća u Bruxellesu?

“Svakako. Kad je tema koja se tiče mojih ustavnih ovlasti, kao što su vanjski poslovi, obrana ili nacionalna sigurnost, onda ću tražiti da zastupam Hrvatsku na tim sjednicama Europskog vijeća. Isto tako, često ću se susretati i s europskim dužnosnicima, kako u Europskoj komisiji ili vijeću, tako i sa svojim kolegama šefovima država diljem Europske unije. Naravno, promicat ću Hrvatsku, hrvatska gledišta, ali i vrlo direktno lobirati za ove projekte koji čekaju a za koje bih voljela da se sufinanciraju iz europskih fondova kao što su Pelješki most ili LNG terminal”.

Kad smo već spomenuli Bruxelles, rekli ste već da će Vaša djeca vjerojatno ostati tamo do ljeta. Kako ćete sad moći uskladiti ovaj poslovni život ovdje i obitelj koja je tamo?

“To usklađivanje radim već godinama. Srećom, postoje moderni načini komunikacije tako da se svakodnevno čujemo i vidimo. Strašno mi nedostaje taj fizički kontakt s njima. Ali, u drugu ruku, možda je to sebično reći, ovih prvih nekoliko mjeseci možda je tako lakše. Jer njima će ta prilagodba biti teška. Ja to duboko proživljavam kao majka. Njihova prisutnost možda bi me pomalo i opterećivala u poslu pa je zato možda bolje da sljedećih par mjeseci ostanu u Bruxellesu i završe školu. Posebno što je kći u osmom razredu”.

Pitanje preseljenja u Visoku, govorili ste više puta da Vam je to želja, međutim, danas je i ministar unitarnjih poslova potvrdio da prema procjenama sigurnosnih službi to nije pravi prostor za predsjednicu. Što sad?

“Moja je želja bila preseljenje ne radi preseljenja, nego iz dva razloga: racionalizacija rada Ureda predsjednice i lokacija koja je bliže građanima. To ne mora nužno biti Visoka. Idem u osnivanje povjerenstva za lokaciju Ureda predsjednice, jer u konačnici nije to odluka jedne osobe. Bez obzira što ja mislila o tome, poštivat ću mišljenje struke”.

Može li se dogoditi da na koncu to ostane Pantovčak?

“Može se dogoditi da bude Pantovčak, ali u tom slučaju svakako bih izdvojila veliki dio ove šume i dala je na uporabu građanima jer to je bilo i moje predizborno obećanje, ali i želja. Imat će i dane otvorenih vrata kada ćemo dva puta mjesečno puštati građane da u skupinama dolaze i pogledaju ovaj prostor ili možda prostor vile Prekrižje te da vide gdje radi hrvatska predsjednica”.

Idućeg tjedna Vaš prvi inozemni posjet bit će Sarajevo. Koja je Vaša konkretna poruka Hrvatima u BiH? Preciznije, na koji način postići ravnopravnost Hrvata u BiH? Je li to promjena Daytona?

“BiH je druga domovina hrvatskoga naroda. Logično je stoga je to bude prva zemlja koju posjećujem, a osim toga dijelimo i tu dugačku granicu. Stabilnost BiH u iznimnom je interesu Republike Hrvatske. Konstitutivna ravnopravnost hrvatskog naroda jest iznimno bitna i Hrvatska na tome mora ustrajati. Kako će se to postići – to očekujem da iznađu legitimni predstavnici triju naroda i ostalih koji su izabrani na posljednjim izborima. Mi ćemo podržati svako rješenje za koje se oni odluče. Vjerujem da će to biti nekakva nadogradnja Daytona. Ne želim se uplitati u unutarnja pitanja druge države, ali je jasno da dok imate predstavnika međunarodne zajednice stvari ne funkcioniraju onako kako bi trebalo biti. Želim da BiH bude politički emancipirana država i da postane članicom Europske unije i NATO-a što je moguće prije”.

Namjeravate li možda inicirati promjenu biračkog zakonodavstva kad je riječ o biračima iz dijaspore?

“Razmišljam o tome. To je nešto o čemu sam govorila u predizbornoj kampanji. U pitanju je pravo ljudi na ostvarivanje svog prava glasa. Dakle, glasanje samo u diplomatskim predstavništima nije najbolje rješenje jer se njime de facto oduzima pravo glasa velikom broju hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske. Zagovaram stav da bismo trebali uvesti dopisno glasanje”, zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.