Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Reakcije na izvješće EK

"Kaskamo, zastojemo, ne razvijamo se..." Predsjednica "pojačala" kritiku, oglasio se i premijer

Kolinda Grabar-Kitarović, Foto: REUTERS
Kolinda Grabar-Kitarović, Foto: REUTERS
Autor:
Objavljeno: 8. ožujak 2018. u 11:29 2018-03-08T11:29:00+01:00

Ne smijemo si dopustiti skrivanje pred problemima  jer nas je to dovelo na samo začelje Europske unije, izjavila je Kolinda Grabar-Kitarović

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je u četvrtak da je izvješće Europske komisije za Hrvatsku potvrdilo kako Hrvatska zaostaje i ne razvija se dinamikom koja bi joj omogućila hvatanje koraka ne samo s najrazvijenijim državama EU-a, nego i državama s kojima je do jučer bila izjednačena.

Europska komisija je u izvješću objavljenom u srijedu navela da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka te da strukturne reforme nisu napredovale.

Predsjednica u izjavi ističe kako to potvrđuje ono čega smo već duže vrijeme svjesni. »Zaostajemo, kaskamo za drugima i ne razvijamo se onom dinamikom koja bi nam omogućila hvatanje koraka, ne samo s najrazvijenijim državama EU-a, već i s onim državama s kojima smo do jučer bili izjednačeni. Ako ne i razvijeniji«, navela je Grabar-Kitarović.

U izvješću se, napominje predsjednica, naglašavaju problemi koje i ona naglašava već neko vrijeme: nedostatak strukturnih reformi, slabost i nizak razvojni potencijal trenutne strukture hrvatskog gospodarstva, potreba provedbe obrazovne, pravosudne i zdravstvene reforme, te neophodna reforma javne uprave i njenih kapaciteta.

To su, kazala je, samo neki od kroničnih problema našeg društva, te ih kao takve moramo prihvatiti ako ih zaista i iskreno želimo riješiti.

Ne smijemo si dopustiti skrivanje pred njima, jer nas je skrivanje pred problemima zadnjih 18 godina dovelo na samo začelje Europske unije. Trebamo ih opetovano naglašavati, ponavljati i pokazivati jer ćemo samo tako stvoriti okruženje i poticaj svim nadležnim institucijama u državi za odlučno donošenje neophodnih odluka, kao i atmosferu u društvu koje će biti spremno prihvatiti sve potrebne reforme, istaknula je Grabar-Kitarović.

Plenković: Moramo više raditi na privlačenju ulaganja i nastavku strukturnih reformi

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je kazao da Vlada mora raditi više na privlačenju ulaganja, koja su generator gospodarskog rasta, a od svih resora očekuje da naprave važne iskorake i u nastavku strukturnih reformi.

Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na jučerašnje izvješće Europske komisije, Plenković je kazao da je riječ o godišnjem izvješću u kojem Komisija prezentira svoju ocjenu napretka u pogledu provođenja strukturnih reformi, preventivnih i korektivnih mehanizama koji se tiču makroekonomskih neravnoteža i rezultata tzv. dubinske politike gospodarske politike članica, ocijenivši da je to izvješće korisno.

Kako je naveo, ono konstatira čitav niz aspekta u kojima je Hrvatska ostavila napredak, koje Komisija priznaje kao dobre stvari napravljene tijekom 2017. godine, od gospodarskih pokazatelja, smanjenja proračunskog deficita i javnog duga te kvalitetnije osnovice rasta, kao i činjenici da Hrvatska raste više od prosjeka EU i eurozone, ali isto tako i određene sugestije koji su to aspekti u kojima »moramo biti bolji i brži«.

»Kaže se u izvješću Komisije da postoji magični trokut. To su investicije, strukturne reforme i odgovorna fiskalna politika. Mislim da je svima nama u Vladi više nego jasno da moramo raditi više na privlačenju ulaganja, bilo da su ona domaća, bilo da su strana. Ona su sigurno važan generator rasta i s te strane očekujem od svih vas, u nadležnim resorima osobito, da napravimo važne iskorake, a isto tako i u nastavku strukturnih reformi«, izjavio je Plenković.

Kazao je kako je Vlada već najavila u kojim se područjima strukturne reforme očekuju.

»Komisija nam kaže da bismo se trebali držati onoga što smo sami planirali. Postoji jedna tendencija da se zacrtane obveze u nacionalnom programu reformi, o kojem ćemo razgovarati na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, nekako prebacuju iz godine u godine, a određene zacrtane obveze ostaju nerealizirane. Za onoga tko nas promatra detaljno, možemo slobodno reći apotekarskom vagom, takvi trendovi nisu najbolje primljeni«, ustvrdio je premijer.

Kazao je da će izvješće EK dobiti svi resori, kako bi vidjeli kako je to kad netko drugi pogleda sve ono što se radi.

»Može biti bolje, ja očekujem od svih vas da napravite iskorake i u pripremi i definiranju novog nacionalnog programa reformi, a i poduzimanju bržih strukturnih reformi«, izjavio je premijer.

Podsjetio je da je na početku godine kazao da je 2018. godina bez izbora.

»Očekujem da u toj godini sve ono što je bilo na dnevnom redu, a tiče se i obrazovne reforme, i pravosudne reforme i reforme javne uprave i reforme mirovinskog sustava i niz aspekata koji se odnose na kvalitetnije stvaranje gospodarskog i poduzetničkog ozračja u Hrvatskoj stavimo u fokus i na temelju ovih analiza, sukladno preporukama iz prošle godine, napravimo napredak kod kojeg će doći do kvalitetnijeg rasta gospodarstva«, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da se već ovoga tjedna raspravlja o nekim od takvih zakona poput zakona o strateškim investicijama, o poreznim olakšicama za znanstveno-istraživačke aktivnosti poduzetnika, te današnju točku dnevnog reda koja se tiče daljnjeg administrativnog rasterećenja za gospodarstvo.

»Sve su to elementi koji su dio reformskog napora i koje smatram da možemo i imamo i mogućnosti i vremena i snage poduzeti u ovoj godini«, rekao je Plenković, dodavši da očekuje od svih u Vladi da temeljito analiziraju dokument EK od 73 stranice o Hrvatskoj.

Europska komisija u srijedu je objavila da je Hrvatska jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju.

»Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj«, navodi Komisija.

U zasebnom izvješću Komisije u kojem se ocjenjuje napredak u provedbi preporuka, navedeno je da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale.

»Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale«, navodi Komisija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.