Danas odluka HDZ-a

Karamarko kolegama iz vrha stranke: ‘Ne dopustite da na čelo HDZ-a dođu briselski činovnici’

Dražen Ciglenečki

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

Neslužbeno doznajemo i da je Karamarko protiv toga da netko poput Plenkovića preuzme stranku. Kazao je nazočnima na Predsjedništvu HDZ-a da »ne dopuste da na čelo HDZ-a dođu briselski činovnici«. Prednost drugog mogućeg kandidata, Tomislava Tolušića, jest to što iza sebe ima stranačku bazu



ZAGREB Novog predsjednika HDZ-a vjerojatno će birati svi članovi. O načinu izbora nasljednika Tomislava Karamarka danas će odlučiti Nacionalno vijeće HDZ-a, ali dosad se nitko od visokopozicioniranih stranačkih dužnosnika nije javno izjasnio u prilog izvanrednog Općeg sabora na kojem bi 1.700 izaslanika obavilo taj posao. I u neslužbenim razgovorima većina ih se zalaže za izravne izbore. Navodno je i Andrej Plenković kao uvjet svoje kandidature za predsjednika HDZ-a istaknuo upravo izbore prema načelu »jedan član – jedan glas«. Logično je to jer na nedavnom 17. Općem saboru, kad je Plenković rekao s govornice da HDZ ne smije biti talac jednog čovjeka, nitko od izaslanika nije to dočekao s odobravanjem.


Kontrola članstva


Plenkovićeve šanse, u slučaju da ne bude jedini kandidat, možda bi bile veće da se o predsjedniku pita cjelokupno članstvo.


– Izaslanika nema baš toliko i može ih se izlobirati. Puno je lakše njih držati pod nadzorom nego brojne članove i zato je poštenije da idemo na neposredne izbore. Usto, novi bi predsjednik tako stekao puni legitimitet za svoje buduće poteze – objašnjava jedan član Predsjedništva HDZ-a koji je pobornik izbora »jedan član – jedan glas«. Nagađa se da bi prvi krug izbora mogao biti 7. srpnja, a eventualni drugi tjedan dana kasnije.




Ako će, međutim, takav stav prevladati i u Nacionalnom vijeću, to će značiti da će Milijan Brkić morati podnijeti ostavku na mjesto zamjenika predsjednika i opet se, zajedno s nekim kandidatom za šefa HDZ-a, natjecati za tu dužnost. Tako nalaže Statut HDZ-a.


– Ne znam kako bi Nacionalno vijeće moglo drukčije protumačiti statutarnu odredbu da se predsjednika i zamjenika bira u paketu, na istom listiću, naglašava naš sugovornik.


Brkić ima reputaciju čovjeka koji kontrolira HDZ-ovo članstvo, što je sigurno preuveličano, ali njegov određeni utjecaj je neosporan. Svakom potencijalnom kandidatu za predsjednika bi stoga dobro bilo imati Brkića na svojem listiću, ako će izbori biti izravni. Ali, Brkić je i politički radikal koji je svjetonazorski sasvim blizak Karamarku, a k tome je i opterećen činjenicom da je plagirao diplomski rad. Zato je, primjerice, vrlo upitno želi li Plenković, koji gradi imidž umjerenog političara i tvrdi da HDZ treba revitalizirati, da mu Brkić bude zamjenik. Kad bi se Plenković kandidirao s Brkićem, to bi ozbiljno ugrozilo iznimno pozitivnu medijsku sliku koja se stvara o njemu.


Optužbe Bilavera


No, tretman što ga trenutačno u medijima uživa Plenković razlog je i rezervi koje se prema HDZ-ovom europarlamentarcu javljaju u dijelu članstva. HDZ-ovac iz SAD-a Frank Bilaver, koji je na Općem saboru kritizirao Plenkovića zbog upozorenja da stranka ne smije biti ničiji talac, jučer je otvorenim pismom izrazio ogorčenje zbog »lijevo orijentirane medijske agresije nametanja nam novog predsjednika HDZ-a«. »Zar stvarno ti mediji misle da je članstvo HDZ-a retardirano? Bože sačuvaj što nam se događa, već svi puše medijske parole o novom predsjedniku. Kako unaprijed da prihvatimo što nam se nameće od lijeve opcije, pitanje je za sve one koji su popušili parole tih medija koji nam nude ni manje ni više nego – spasitelja. Ne znam bih li se prije smijao ili plakao, znači Andrej Plenković je spasitelj. Ja kažem da nije i da neće biti predsjednik HDZ-a, javno, jasno i glasno, bez dlake na jeziku. To što okolo pričaju priče da je sin majora JNA ili da je ovo ili ono, to me ne zanima, niti je to važno«, napisao je Bilaver. Optužio je Plenkovića da je, »nadahnut hvalospjevima lijevih medija«, počinio »mini državni udar, agresiju na HDZ i mi to ne opraštamo«. »Koliko dugo je Andrej Plenković kukavički kalkulirao i nije imao hrabrosti kandidirati se na unutarstranačkim izborima, ni to ne zaboravljamo. Šeks ga gura da bi se osvetio Kolindi što ga je izbacila iz ureda. Drage članice i članovi HDZ-a u domovini i iseljeništvu – ne dozvolimo veleizdajnicima HDZ-a, petokolonašima, udbašima i neprijateljima HDZ-a i domovine da nam određuju tko će biti novi lider HDZ«, pozvao je Bilaver na budnost HDZ-ovo članstvo.


Problem baze


I daleko od toga da je jedini u stranci koji ovako misli.


– Plenković nema bazu u HDZ-u i ne zna kakvo je njezino raspoloženje. A otkako je, dok smo još imali predsjednika, on objavio svoju kandidaturu, sve je više naših ljudi skeptično prema Plenkoviću kojeg mediji toliko favoriziraju. Prerano je izašao s kandidaturom, potrošit će se. Osim toga, Šeks mu svojom podrškom samo odmaže. Šeks je bio zaslužan za dolazak Sanadera, 2012. je bio na strani Jadranke Kosor i, unatoč tome što je tada griješio, sada tvrdi da ima novog kandidata. Neće to tako ići, Šeks više i nema neku naročitu težinu u HDZ-u, ističe jedan HDZ-ovac koji je protivnik Plenkovića i Šeksa.


Kao mogućeg kandidata za predsjednika dosta se spominje i ministra Tomislava Tolušića. Njegova je prednost, procjenjuju Tolušićevi zagovornici, ukorijenjenost u HDZ-u i dokazane operativne sposobnosti.


– Tolušić je pobjeđivao na izborima, ima iza sebe bazu koja nedostaje Plenkoviću. Bio je župan i sada ministar i zna upravljati sustavima. Plenković je diplomat i nema tu kvalitetu. Zato su Tolušićeve šanse jako dobre, vjeruje jedan član Nacionalnog vijeća HDZ-a.


Neslužbeno doznajemo i da je Karamarko protiv toga da netko poput Plenkovića preuzme stranku. Na svojoj oproštajnoj sjednici predsjedništva HDZ-a u utorak je prisutnima rekao da »ne dopuste da na čelo HDZ-a dođu briselski činovnici«.