Zapošljavanja u SOA-i bila su kada je vrijedio stari KZ po kojem je zastara za djela s kaznom zatvora većom od tri godine bila pet godina. Kako se na Karamarka i Šukera primjenjuje taj propis oni neće morati u zatvor
ZAGREB Zastara će, po svemu sudeći, spasiti od kaznenog progona predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i Ivana Šukera, potpredsjednika zastupničkog Kluba njegove stranke.
Ipak rad za plaću
Kazneni zakon propisuje da će se službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, ili prekorači granice ovlasti, pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist, kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Po tom zakonu, koji je na snagu stupio 2013., zastara za Karamarka i Šukera još ne bi nastupila, jer ona za kaznena djela s kaznom zatvora većom od tri godine sada iznosi 15 godina. Međutim, sporna zapošljavanja događala su se u vrijeme kad je vrijedio stari Kazneni zakon, prema kojem je zastara za kaznena djela sa zatvorskom kaznom većom od tri godine bila tek pet godina.
Budući da se na Karamarka i Šukera primjenjuje taj, za njih povoljniji propis, oni neće morati u zatvor. U Državnom odvjetništvu je, neslužbeno doznajemo, prevladao stav da u ovom slučaju nije došlo do pribavljanja znatne imovinske koristi, jer su osobe primljene u SOA-u po ovom programu ipak na kraju sve ove godine nešto radile da bi dobile plaću.
U suprotnom bi referentan bio stavak 2. članka 291. KZ-a, koji propisuje kaznu zatvora do deset godina, pa Karamarko i Šuker tada ne bi potpali pod zastaru.
Kao što je poznato, Vijeće za nacionalnu sigurnost zaključilo je početkom srpnja da se »u slučajevima zapošljavanja osoba u SOA-i, često samo na jedan dan, te njihova premještaja u druga tijela, svjesno izbjegavao zakonom propisani postupak zapošljavanja u drugim tijelima državne uprave«.
»Takvim su se postupanjem kršili zakon i etička načela postupanja odgovornih osoba te narušavala vjerodostojnost SOA-e«, upozorilo je Vijeće za nacionalnu sigurnost, koje je još krajem veljače sazvano na inicijativu predsjednika Ive Josipovića.
Nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, Tomislav Karamarko se desetak dana povukao iz javnosti, nije se nigdje pojavljivao. Nije ni ranije nije želio pričati o detaljima svojeg aranžmana sa Šukerom, opravdavajući se da kao profesionalac i bivši ravnatelj ne može pričati što je ta služba radila. No, tvrdio je da nije učinio ništa nezakonito i da je »tada bila potreba da se to učini«. Visoki dužnosnici HDZ-a, naime, neslužbeno objašnjavaju da su na ovaj način u Carinu dovođeni ljudi za borbu protiv korupcije, da je zbog hitnosti izbjegnuto javne natječaje i cijeli je postupak primanja proveden kroz SOA-u.
Put ka Barišiću
U međuvremenu se ovom aferom bavio saborski Odbor za nacionalnu sigurnost. To je tijelo provelo i nadzor u SOA-i, u koju su na osnovu sporazuma između Karamarka i Šukera primani ljudi samo da bi bili transferirani u Carinu, kod Mladena Barišića. Nadzorom je utvrđeno sedam takvih slučajeva, a tako su zaobilaženi javni natječaji, bez kojih je nemoguće zapošljavanje u Carini.
»U samom upitniku za prijem o razlozima prijave u Agenciju, stavili su do znanja da im je ona prolazna stanica, navodeći mjesta koja ih čekaju u Carinskoj upravi kao i osobe koje su ih preporučile, kao i ispisnice iz stranke (HDZ) kao dokaz da nisu politički aktivni«, navodi se u zaključcima Odbora za nacionalnu sigurnost.
Naglašeno je i da većina ovako zaposlenih djelatnika obrazovanjem i stručnom spremom nije odgovarala potrebama SOA-e. Zanimljivo, dvoje ih se prezivalo Karamarko, ali je šef HDZ-a negirao da se radi o njegovim rođacima.
