Grad: Rijeka
Danas: 7° djelomično oblačno
Sutra: 3° 11° vedro
25. veljače 2017.
Terminal na Krku

Kanadska tvrtka o pisanju našeg lista: Pulsat ne posluje iz odvjetničkog ureda i ima novce za LNG projekt

Snimio Silvano JEŽINA
Snimio Silvano JEŽINA
Autor: ,
Objavljeno: 3. svibanj 2016. u 19:39 2016-05-03T19:39:00+02:00

Hrvatska preko svoje tvrtke LNG Hrvatska, koja vodi projekt gradnje terminala na Krku, napominju u Pulsatu, ne može raspolagati zemljištem za gradnju, budući da ono niti nije državno

Netočna je tvrdnja da Pulsat Global Capital Inc. posluje iz odvjetničkog ureda – demantiraju iz kanadske tvrtke koja kao predvodnica međunarodnog konzorcija najavljuje energetske projekte na Krku vrijedne 4,7 milijardi eura. Kako je pisao naš list, tvrtka je prijavljena na adresi odvjetničkog ureda Samuela R. Bakera, koji se nalazi i na čelu Pulsata.

EK: Nismo primili pritužbe zbog natječaja

Europska komisija ne želi se izjašnjavati u vezi s prijeporom oko zemljišta na kojem bi se trebao graditi LNG terminal na Krku i tvrdi da nije zaprimila nikakve pritužbe od grupe stranih investitora zbog vođenja netransparentnih, nepravednih i diskriminirajućih natječaja.

 "Nismo upoznati s pritužbama koje spominjete", odgovorili su Hini u Komisiji.

  Development Grupa, koja je okupila strane investitore predvođene kanadskim Pulsat Capitalom i također kanadskom BSH Grupom, kojima su se pridružilo desetak iznimno jakih hrvatskih tvrtki, poput Končara, Tehnike, Dalekovoda, te Allianza i  Zagrebačke banke, objavila je da je prijavila Europskoj komisiji, INEA-i (izvršna agencija EK-a zadužena za provedbu projekata koji se financiraju iz fonda Instrument za povezivanje Europe) i OLAF-u (Ured EK-a za borbu protiv prijevara) tvrtku LNG Hrvatska, koju je osnovala hrvatska Vlada da bi pripremila projekt izgradnje LNG terminala, koji je uvršten u europski popis projekata od općeg interesa.

  Development Grupa je prije nekoliko dana priopćila da je pri kraju procesa kupovanja zemljišta na Krku na kojem se planira graditi LNG terminal te najavila da namjerava  napraviti energetsko središte - Krk energy hub - vrijedno 4,7 milijardi eura i zaposliti 1800 ljudi.

 Na to je reagirala tvrtka LNG Hrvatska  kazavši da je skupina investitora propustila priliku javiti se na natječaje promotora i nositelja projekta gradnje LNG terminala na Krku, tvrtke LNG Hrvatska, na kojima su mogli iskazati interes za ulazak u taj projekt te da oni mogu postati vlasnicima toga zemljišta jedino sudskim putem.

  "LNG Hrvatska nije negirao  činjenicu da je projekt i poziv ulagačima razvijala na tuđem zemljištu, te da je LNG Hrvatska s više strana prijavljen na razini Europske komisije, INEA-i OLAF-u zbog vođenja netransparentnih, nepravednih i diskriminirajućih tendera, za što će trebati dati obrazloženje i snositi odgovarajuće posljedice", odgovorila je na te navode Development Grupa.

 U Općoj upravi Europske komisije za energiju Hini su rekli da je na hrvatskim vlastima da riješi pitanje vlasništva nad zemljištem.

 "Postoji ugovorni odnos između Komisije i INEA-e s jedne strane i LNG Hrvatske s druge strane, koji se temelji na dva postojeća sporazuma o bespovratnoj pomoći iz Instrumenta o povezivanju Europe (CEF).  Promotoru LNG Hrvatska dodijeljena su ta sredstva u dva navrata za razvoj terminala, projekta od zajedničkog interesa, nakon što je CEF objavio pozive za javni natječaj 2014. i 2015. godine", rekli su u Komisiji.

 EK je iz CEF-a u listopadu 2014. godine odobrila 4,9 milijuna eura bespovratne pomoći za pripremu dokumentacije za izgradnju LNG terminala u Omišlju na Krku, a u srpnju prošle godine još 550.000 eura za studiju o mogućem plutajećem LNG terminalu.

 Zemljište na kojem bi se trebao graditi terminal pripadalo je tvrtki DIOKI, koja je otišla u stečaj i koja je u svom vlasništvu imala i DINA Petrokemiju. DIOKI je imao drug prema HYPO grupi u iznosu od 23 milijuna eura te je nakon prodaje HYPO grupe, zemljište preuzela državna austrijska tvrtka HETA AR, neka vrsta loše banke koju je austrijska država osnovala da bi okrupnila sve loše plasmane Hypo banke.

»Gospodin Baker je predsjednik uprave Pulsata i svakodnevno je angažiran na aktivnostima tvrtke. Jedan je od osnivača međunarodne odvjetničke tvrtke Baker McKenzie i ima licencu Kanadskog odvjetničkog društva na istoj adresi na kojoj se nalazi i glavni Pulsatov ured«, stoji u izjavi Pulsata. Riječ je, kažu, o korporaciji angažiranoj na brojnim privatnim i javnim projektima u koje su uključene i tvrtke poput Motorole OSCE. Projekt Krk Energy Hub su, kažu, Europskoj komisiji i Department of Stateu predstavili već 2013. godine.

Sredstva osigurana

»Naša je snaga u organizaciji, iskustvu i ekspertizi, imamo stručnjake u SAD-u, Kanadi, Austriji, Sloveniji, BiH, Njemačkoj i Hrvatskoj, koji su aktivno uključeni u projekt na Krku. Zemljište na Krku želimo od 2011. godine, te smo u lipnju 2013. Diokiju, predstečajnom upravitelju Mladenu Janiški i ostalima ponudili akviziciju 40 hektara zemljišta na Krku te koncesiju u uvali Sepen. Gospodin Robert Ježić navodno s našom ponudom nije bio upoznat«, napominju iz Pulsata, nakon što je Ježić konstatirao da za njih nikad nije čuo niti s njima razgovarao. Podsjetimo, predstavnik Pulsata Branko Šarčanin kazao je u Zagrebu da ih je Ježić odbio.

Imaju, kažu, osigurana sredstva za svoju investiciju na Krku, koja osim gradnje prvo plutajućeg, te potom kopnenog terminala, uključuje i gradnju termoelektrane-toplane, pokretanje proizvodnje u Dini, kao i gradnju plinovoda, odnosno dalekovoda. Terminal bi bio komercijalan – privatan, ili pak u javno-privatnom partnerstvu s hrvatskim vlastima, ali bez većinskog udjela vlasti. Za financiranje projekta su, kažu, zainteresirane Export Development Canada, kao i druge banke iz SAD-a, Francuske, Njemačke, Austrije i Hrvatske. Hrvatska preko svoje tvrtke LNG Hrvatska, koja vodi projekt gradnje terminala na Krku, napominju u Pulsatu, ne može raspolagati zemljištem za gradnju, budući da ono niti nije državno. Kako su već ranije napominjali, nadomak su realizacije kupnje zemljišta, na kojem će graditi Krk Energy Hub.

Nije jednostavno

Stvari, međutim, i nisu baš tako jednostavne. Zemljište je pod hipotekom Hypo banke i može biti prodano samo preko Trgovačkog suda u Rijeci. To znači da Kanađani ne mogu kupiti zemljište od Hypo banke, nego u ovršnom postupku na sudu. Zemljišna čestica nad kojom banka ima založno pravo prodaje se u ovršnom postupku koji se vodi na nadležnom sudu, što je regulirano Ovršnim zakonom, i to najboljem ponuđaču. Dakle, samo je kroz ovršni postupak moguće postati novim vlasnikom određene zemljišne čestice. Ako se na prvom i drugom ročištu založena čestica ne uspije prodati, ovršni postupak se obustavlja. Nakon toga moguće je ponovo pokrenuti ovršni postupak ili se pokušati namiriti nad nekom drugom imovinom dužnika. U slučaju zemljišta za LNG terminal, koja su u vlasništvu Dine-Petrokemije ili tvrtki Ćuf, Piros i Kijac, Hypo banka je na sudu pokrenula ovršne postupke, ali ročišta do sada nisu održana.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka