ZAGREB  U strahu od epidemija salmonele, koja je i u Hrvatskoj prošle godine odnijela ljudski život, europske države razmatraju opravdanost povratka primjene formaldehida u uzgoju peradi.Formaldehid se od srpnja 2015. godine ne primjenjuje kao biocid koji se koristio u obradi žitarica, a danas je na razini Europske unije dopušten samo kao konzervans u proizvodnji silaže.

Zbog više incidenata s pojavom salmonele u proizvodima od pilećeg i purećeg mesa, Danska i Finska ocijenile su da je formaldehid manja prijetnja ljudskom zdravlju od salmonele, dok Poljska, Španjolska, Francuska i Italija inzistiraju da ovaj spoj zbog svoje kancerogenosti ostane izvan prehrambenog lanca. Epidemija salmonele u Poljskoj lani je pogodila čak 11 zemalja, a zabilježeno je više od 350 slučajeva zaraze kod ljudi. Salmonela se pojavila samo nekoliko tjedana nakon što je Poljska naložila uzgajivačima obustavu prehrane proizvodima tretiranim formaldehidom, dokazano djelotovornim sredstvom protiv pojave i širenja ove smrtonosne bakterije. U Ministarstvu poljoprivrede nemaju ništa protiv privremenog odobrenja primjene formaldehida u prehrani peradi.

Radi zemalja koje imaju izrazitih problema u suzbijanju salmoneloze, Hrvatska je spremna podržati kompromisni prijedlog Europske komisije, po kojem bi se odobrilo korištenje formaldehida na godinu dana, a u tom roku pronašla druga, jednako efikasna sredstva protiv salmonele. Taj je prijedlog, zbog neslaganja država članica, trenutno na ledu. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) procijenila je da formaldehid u hrani za životinje nema negativan utjecaj na životinje i na okoliš, kao ni na krajnjeg korisnika. – Potencijalna opasnost po zdravlje ljudi je u samom procesu tretiranja hrane za životinje aktivnom supstancom, gdje se mora koristiti zaštitna oprema.

Objekti koji bi koristili taj proizvod morali bi proći proceduru odobravanja i osigurati sve propisane uvjete na načelima HACCP-a – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

U Hrvatskoj, na sreću, salmonela ne predstavlja problem kao u nekim drugim dijelovima EU.  Prema podacima resornog ministarstva, pojava salmonele u nas je na niskoj razini, a nacionalni program kontrole salmoneloze u peradi daje rezultata.I domaći stručnjaci ne vide problem u kontroliranoj primjeni formaldehida u prehrani peradi. 

– Osobno, radije bih imao formaldehid u hrani nego salmonelu – ne dvoji toksikolog Franjo Plavšić. Štetnost formaldehida po ljudsko zdravlje, ističe, daleko je manja od štete koju u organizmu može izazvati bakterija salmonele. I ona ima svoje toksine, a može biti vrlo nezgodna, podsjeća.Objašnjava kako se oko formaldehida, koji može izazvati mutaciju gena, neopravdano stvorila fama kancerogenosti iako to nikada nije znanstveno dokazano, a čovjek je u svom prirodnom okruženju ionako izložen njegovu djelovanju.

– Formaldehid je prirodna komponenta u zrelom voću, osobito u voćnim sokovima. Kad pijete sok od breskve, u njemu primate i formaldehid, ali u niskim koncentracijama – tumači Plavšić.

Formaldehid nastaje u procesu fermentacije voća, jer se šećeri u voću pretvaraju u metanol, a on oksidira u formaldehid. U višim koncentracijama formaldehid može izazvati preosjetljivost dišnih puteva ili djelovati nagrizajuće.Prisustvo ovog spoja u hrani za perad, smatra Plavšić, ne bi trebalo imati nikakvog štetnog utjecaja na ljudsko zdravlje, jer se radi o vrlo niskom udjelu.

Ako dođe do nekog djelovanja, ono bi se svelo jedino na probavni sustav životinje.Formaldehid, inače, ima brojne namjene i prisutan je u svakodnevnom životu, pa je bez njega nezamislivo skladištenje robe, konzerviranje, a ima svoju primjenu u proizvodnji namještaja, medicini i kozmetici.