DHMZ objavio podatke o vremenu

Kako smo se ”kuhali” u srpnju: Gotovo cijela Hrvatska ekstremno topla, Rijeka rijetka iznimka

Tihomir Ponoš

FOto D. Škomrlj

FOto D. Škomrlj



ZAGREB – Temperature zraka u gotovo cijeloj Hrvatskoj u srpnju spadaju u kategoriju »ekstremno toplo«, a tek su šire područje Rijeke, Pazina, Senja, dio srednjeg Jadrana, te dio Baranje svrstani u kategoriju »vrlo toplo«. Prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda za srpanj ove godine u cijeloj Hrvatskoj temperature su bile iznad višegodišnjeg prosjeka (razdoblje 1961. – 1990.). U odnosu na prosječnu temperaturu najmanje odstupanje zabilježeno je u Komiži gdje je srpanj bio topliji 1,5 stupnjeva Celzija od prosjeka, a najveće na mjernoj postaji Zagreb-Grič gdje je zabilježena u prosjeku čak 3,7 stupnjeva viša temperatura. U Rijeci i Pazini gdje je, eto, bilo vrlo toplo, a ne ekstremno toplo, odstupanje iznosi 2,3 stupnja Celzija, a u Senju 2,4.


Iako je srpanj u gotovo cijeloj zemlji bio ekstremno topao gotovo nigdje nisu zabilježene nove rekordne temperature izmjerene u tom mjesecu. Iznimka je Dubrovnik gdje je 13. srpnja izmjereno 37,9 stupnjeva, a do sada je najviša izmjerena temperatura bila 36,3 stupnja izmjerena posljednjeg dana srpnja 2013. godine. U Zagrebu su najviše izmjerene temperature, usprkos znatno toplijem srpnju od višegodišnjeg prosjeka, bile daleko od rekordnih. Najtopliji dan bio je 10. srpnja kada je na mjernoj postaji Zagreb – Maksimir izmjeren 36,1 stupanj, 4,3 stupnja manje od rekordne temperature izmjerene u srpnju 1950. godine. U Rijeci je najviša temperatura – 34 stupnja – izmjerena 21. srpnja, a to je šest stupnjeva niža od rekordno visokih 40 stupnjeva iz srpnja 2007.


Početak kolovoza obilježile su još više temperature i već u prvim danima na 12 mjernih postaja izmjereni su nove rekordno visoke temperature, odnosno apsolutni temperaturni rekordi. Rekorder među novim rekorderima je Split – zračna luka gdje je 2. kolovoza izmjereno 42,2 stupnja, a dosadašnji apsolutni maksimum bio je 40 stupnjeva. U povijesti mjerenja u Hrvatskoj samo su dva puta zabilježene više temperature: u Pločama je 1950. izmjereno 42,8 stupnjeva, a u Karlovcu 1950. godine 42,4 stupnja. Večina novih rekordnih temperatura izmjerena je na obali ili unutrašnjosti Dalmacije. U Kninu je novi apsolutni temperaturni maksimum 41,5 stupnjeva, Imotskom 40,6, a Sinju 40,5. Novi rekordi zabilježni su i u Gorskom kotaru, konkretno u Delnicama gdje je 3. kolovoza izmjereno 35 stupnjeva i Pargu gdje je dan ranije izmjereno 34,4 stupnja.




Uz iznadprosječno visoke temperature ne ide mnogo kiše i tako je bilo i u srpnju. Količina oborina uglavnom je bila ispod višegodišnjeg prosjeka. Srpanjska količina oborina svrstala je šire područje Pazina, Parga, Ogulina i Karlovca u kategoriju »vrlo sušno«, šire područje Bjelovara, Poreča, te dio srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa u kategoriju »sušno«, dok je preostali dio Hrvatske imao uobičajenu količinu oborina za srpanj.