Financijski teret

Kako do plaće za kolovoz? Horvat traži da lokalne vlasti u Rijeci i Puli za škverove založe nekretnine

Jagoda Marić

Foto Matija Habljak / PIXSELL

Foto Matija Habljak / PIXSELL

Razgovori će pokazati je li takvo nešto uopće izvedivo, ali ministar Darko Horvat očito postavlja izazov lokalnim i regionalnim vlastima, koje su kompletan teret pronalaženja rješenja za isplatu plaća u privatnoj kompaniji prebacili na Vladu



ZAGREB Hrvatska poštanska banka zasad je Uljaniku odobrila kredit od oko 49 milijuna kuna, što je dovoljno za isplatu jedne, srpanjske plaće, ali Vlada je odobreno jamstvo proširila na kredit kojim bi se osigurala još jedna, kolovoška plaća. No, ministar gospodarstva Darko Horvat najavljuje da će u isplati te plaće, odnosno u osiguranjima za nju tražiti i pomoć lokalnih i regionalnih vlasti.


Kaže da će razgovarati s vlastima u Rijeci i Puli te Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji da i one, umjesto državnog jamstva, ako doista žele i vjeruju u spas brodogradnje u tim krajevima, u zalog, kao zamjenu za depozite, Uljanika daju neke nekretnine. Razgovori će pokazati je li takvo nešto uopće izvedivo, ali ministar očito postavlja izazov lokalnim i regionalnim vlastima, koje su sav teret pronalaženja rješenja za isplatu plaća u privatnoj kompaniji prebacili na Vladu, koja se odobravanjem jamstva doista i jest izložila. Zato je iz Europske komisije ipak dobila i određenu opomenu, ali čini se da ni u Europskoj komisiji nitko zasad oštrijim potezima ne želi dodatno pogoršavati i podgrijavati stanje oko domaćih škverova, ali se očekuje da Vlada ne vuče poteze koji neće biti prethodno komunicirani s Komisijom.


Program na papiru 


Što se tiče budućnosti »3. maja« i Uljanika ministar Horvat svjestan je toga da je osiguravanje novca za isplatu plaća tek vatrogasna mjera i sam kaže da brodogradilište Uljanik očekuje restrukturiranje koje će značiti i povlačenje ne baš popularnih poteza, ali napominje da se škver neće spasiti ako neki plan samo lijepo izgleda na papiru. Na upit hoće li program restrukturiranja moći sadržavati i program restrukturiranja »3. maja«, koji je već jednom prošao taj proces, Horvat napominje da je povođenje program restrukturiranja u »3. maju« završio 31. prosinca prošle godine.




– Za početak Uljanik će morati vratiti pozajmicu »3.maju« koju je povukao iz te kompanije, pa bi i priča u riječkom škveru danas izgledala nešto drukčije da nisu ostali bez tih 600 milijuna kuna – napominje ministar Horvat.


Na primjedbu da će sve to, osim ozbiljnih zahvata kad je restrukturiranje u pitanju iziskivati i velika financijska sredstva te ima li ih kad je Uljanik u pitanju, Horvat odgovara da »Vlada, odnosno država sigurno može podnijeti financijski teret koji bi od nje tražilo usvajanje plana restrukturiranja, ali da će i strateški partner kojeg je izabrala uprava morati reći može li i želi li se i on pridružiti«.


Nakon sastanaka u Vladi u prošli ponedjeljak na kojima je bio i premijer, ali i potencijalni strateški partner Danko Končar,uprava Uljanika i radnici, spominjala se mogućnost i nekog drugog partnera, ako to na kraju ne bude sam Končar. O tome je govorio čak i predsjednik uprave Uljanika Gianni Rossanda, ali i predstavnici Vlade.


Tko osim Končara? 


Kako se može neslužbeno čuti u Vladi, Končar i nije jedini s kojim se razgovara oko problema u riječkom i pulskom škveru, nego se razgovara i s potencijalnim partnerima iz Njemačke, Koreje pa čak i Kine. O detaljima tih razgovara i o imenima u Vladi zasad nitko nije spreman razgovarati, pa nije ni jasno koliko su ti razgovori ozbiljno odmakli i je i netko doista osim Končara ozbiljno zainteresiran za hrvatska brodogradilišta, ali je Kermas energija doista jedina na koju je pulski škver osuđen, kako to sugerira izbor Uljanikove uprave.