Grad: Rijeka
Danas: 32° vedro
Sutra: 16° 28° vedro
28. lipnja 2017.
Ekskluzivni razgovor

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ: Bez Hrvata nema Bosne i Hercegovine

Iznenađuje me stav dijela medija o »guranju u prve redove«: pa to mi je posao - Kolinda Grabar Kitarović / Snimio Vedran KARUZA
Iznenađuje me stav dijela medija o »guranju u prve redove«: pa to mi je posao - Kolinda Grabar Kitarović / Snimio Vedran KARUZA
Autor: ,
Objavljeno: 16. lipanj 2017. u 22:11 2017-06-16T22:11:44+02:00

Iako smo mi članovi i pobornici euroatlantskih integracija, bez Rusije se globalni problemi ne mogu rješavati, a svakako treba uključiti i Kinu koja više nije samo gospodarski čimbenik nego i sigurnosni. Kad je Hrvatska u pitanju, i njezina uloga u svemu tome, znate moje stavove – nema malih država, svatko je onoliko velik kolike su mu ambicije. Svaki se put  iznenadim koliko nam Kina posvećuje pažnje, na kojoj nas razini prima i koliko želi razvijati odnos s nama

Ono gdje su vaše ingerencije iznimno bitne, vanjska je politika. Na tom se području, istina ne bez medijskih kritika, mogu uočiti iznimno značajni pomaci, vrlo važni po Hrvatsku, posebno u zoni Inicijative »Tri mora«, političke platforme čiji je cilj snažnije gospodarsko povezivanja zemalja srednje i istočne Europe, država koje dodiruju Crno, Baltičko i Jadransko more. Ma koliko Vas prozivali da ste se prigodom susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom »laktarili«, činjenica jeste da upravo zahvaljujući Vama on dolazi na summit te Inicijative koja će se u Varšavi održati početkom srpnja.

– Ponajprije ono što su mediji prikazali, ili kamere zabilježile bio je samo djelić cijele priče, kratki isječak dok je razgovor bio vrlo iscrpan. Na prijemu koji je organiziran imali smo sasvim dovoljno vremena za razgovor jer sve je bilo druženje bez definiranog protokola. A osim s predsjednikom Trumpom, razgovarala sam i s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, sa svima s vertikale »Triju mora« pa tako i s Emmanuelom Macronom. »Laktarenje« nije postojalo, štoviše Trump nas je pozvao da mu se približimo. Razgovarali smo dosta o bilateralnim pitanjima, Hrvatskoj i Inicijativi, posebno kad se poljski predsjednik Andzej Duda upoznavao s Trumpom, sve je zapravo trajalo nekoliko sati. Naravno da sam se željela probiti u prve redove jer ne želim da se Hrvatska nalazi na margini, želim da postanemo lideri nekih procesa, a iste večeri moj je govor koji sam također održala unutar istog okvira bio jako dobro prihvaćen. I zamijećen. Iznenađuje me stav dijela medija o »guranju u prve redove«: pa to mi je posao!

Stabilizacija područja

Vidjeli ste da Vam se  poljski predsjednik Duda i javno zahvalio na dolasku američkog predsjednika na Summit Inicijative »Triju mora«.  Kakav je stav američke administracije i predsjednika Trumpa o Inicijativi?

– Predsjednik Trump dolazi podržati suradnju i pokreće strateško partnerstvo s državama srednje Europe, jasno je stoga kakav mu je stav. Vrlo je također bitno naglasiti, a što sam predsjedniku Trumpu i objašnjavala, kako Hrvatska nije dio niti Zapadnog Balkana niti istočne Europe, već da smo mi srednjoeuropska i mediteranska država. Razgovarali smo i o važnosti jače prisutnosti SAD-a u našem susjedstvu kako bismo zaustavili negativne trendove koji su se počeli događati – od Bosne i Hercegovine, odnosa Srbije i Kosova sve do Makedonije. Nama je u interesu stabilizirati ovo područje. To je naše susjedstvo prema kojem osjećamo obavezu i potrebu suradnje, ali i raščišćavanje odnosa. Posebno sa Srbijom s kojom imamo nekoliko otvorenih pitanja – protiče ljudski vijek, a mi još uvijek nismo našli nestale, imamo više od od tisuću neriješenih sudbina, tisuću obitelji koje žele odgovore i smirenje, da imaju mogućnost otići negdje i pokloniti se ispred groba i na njega položiti cvijeće. Tu su i zanemarivane civilne žrtve te svakako pitanje granica.

Bosna i Hercegovina i položaj Hrvata u njoj. I po tom ste pitanju vrlo angažirani.

– Opstojnost i položaj Hrvata od iznimne su važnosti i za samu opstojnost Bosne i Hercegovine. Bez Hrvata nema BiH. Inzistiram i uvijek ću inzistirati na jednakopravnosti ma koliko to nekom smetalo. To su uostalom i postavke Daytona. BiH je država i hrvatskog naroda, Hrvati ne mogu niti smiju biti svedeni na razinu manjine, kao što ni prava Hrvata ne smiju biti minorizirana.

Poljoprivreda – ugledajmo se na Poljsku

Što s hrvatskom poljoprivredom. Vrlo ste je često isticali u svojim predizbornim govorima, pa i kasnije. Ona je u jako lošem stanju, bez naznaka kretanja u boljem smjeru. Uostalom, u svakoj uređenoj državi Slavonija bi bila najbogatiji njezin dio jer ona proizvodi cijele godine i to ono što svakodnevno trebamo – hranu. Kod nas je to najsiromašniji dio države, dok su »sezonske« jadranske županije najbogatije?
– Nekoć je tako i bilo, Slavonija i Baranja su bili najbogatiji dijelovi Hrvatske. Danas nije tako dijelom i zbog socijalističkog nasljeđa, zbog rasparceliranja propadajućih kombinata. Ali i današnja politika koncesija ima puno nedorađenosti te se proizvodi mnogo nepravdi. A u realnosti ne samo da zelena Hrvatska može hraniti onu plavu, već u turizmu pronalazi svoj puni izvozni smisao. Morate znati da je na inozemnom tržištu golema potražnja za ekološki uzgojenom hranom, onom bez GMO-a za što mi, upravo zbog višedesetljetnog ne obrađivanja zemljišta imamo golemi potencijal. Često sam boravila u Kini – pa samo jedan Šangaj je dovoljan da potroši naše tržišne viškove u nekim poljoprivrednim granama. No morali bismo se osim po pitaju okrupnjivanja posjeda, čime bismo stvorili važnu razvojnu komponentu, posvetiti i nekim drugim detaljima poput navodnjavanja, a ne da nam rezultati ovise o vremenskim pretpostavkama. Moramo u svemu iskoristiti i potencijale fondova te inicijativa, pa tako i ove »Tri mora«koje smo i mi inicijatori.
U zadnje ste vrijeme poprilično povezani s Poljskom. Kako to da se kod njih, pa i u recesijskim vremenima, poljoprivreda tako dobro razvila. Pa i oni su bili u socijalizmu? Što od njih možemo naučiti?
– Iznimno puno. Kad god idem u Poljsku, iz godine u godinu uviđam golemi napredak. Vidi se  da zemlja raste. Kako po lijepim fasadama, uređenim okućnicama, općem gospodarskom rastu. I to ne samo u Varšavi ili Krakovu, nego i u malim, dislociranim mjestima, poput Krynice na jugoistoku zemlje gdje se održava poznati ekonomski forum.  
Što su oni napravili?  
– Oni su kod poljoprivrednih fondova upravljanje prebacili na svoja vojvodstva što je pandan našim županijama, dakle na lokalnu razinu. To bi bilo spasonosno i za Hrvatsku jer kad god dođem u neku od županija, posebno u one kontinentalne, kažu mi kako imaju spremne projekte koji se na državnoj razini često zanemaruju ili se favoriziraju velika poduzeća čime se onemogućava rast pa i opstanak malim i srednjim tvrtkama koje su zbog svoje fleksibilnosti osnova gospodarstva. Spas je dakle i ovdje u fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji i debirokratizaciji. Dakle, našim županijama središnja vlast treba prepustiti ovlasti, no to prepuštanje ovlasti treba pratiti i prepuštanje financijskog dijela koji im pripada. Jedan od boljih primjera dobrog funkcioniranja je Istarska županija.
 

Zabrinjavaju li vas trendovi u Bosni i Hercegovini?

– Da, apsolutno me zabrinjavaju, upravo zbog toga ističem da je Bosnu i Hercegovinu nužno što je moguće prije »povući« prema euroatlantskim integracijama. Treba potaknuti procese u EU-u koji će pomoći da BiH što je moguće prije dobije status kandidata i datum početak pregovora. U BiH ne samo da se treba pozabaviti gospodarskim i socijalnim pitanjima, mora se najozbiljnije pristupiti i rješavanju političkih pitanja, kao što je hitna promjena izbornog zakona.

Nije li BiH moguće polje nestabilnosti zbog ruskog utjecaja upravo Republika Srpska. Mada, i s Rusijom imamo sve bolje gospodarske odnose, Vi ove godine putujete u službeni posjet toj zemlji čime ćete postati prvi predsjednik Hrvatske koji je u prvom dijelu mandata imao službene susrete s dva najznačajnija svjetska lidera. Kako ocjenjujete rusku politiku prema nama, pa tako i u kontekstu BiH?

– BiH je poprište raznih utjecaja i stoga je još bitnije da ne dođe do povlačenja EU-a i NATO-a s tih prostora čime bi stvorili vakuum koji će ispuniti neki treći – oni koji sasvim sigurno imaju svoje vlastite interese. Ruska Federacija je jedan od jamaca mira u BiH. Očekujemo da će se tako postaviti prema tim procesima. Šo se tiče naših bilateralnih odnosa, oni su jedno vrijeme bili zapušteni – u gospodarskom i političkom smislu. Mi jesmo članica EU-a i NATO-a, ali to ne znači da ne cijenimo ulogu Rusije na globalnoj razini. Dapače, iznimno je bitna za rješavanje ključnih pitanja koji se odnose i na nas. Pa i pitanje migrantskih valova može se trajno riješiti jedino da se otklone njihovi uzroci. Vjerujem da se jedino suradnjom ruskog i američkog predsjednika mogu ukloniti uzroci rata u Siriji, znamo uostalom koliki je ruski utjecaj u toj zemlji, i na tom širem području.

DSC_51800010

Subotička deklaracija

Odnosi sa Srbijom u stalnom su preispitivanju, Subotička deklaracija potpisana prije godinu dana, a čiji je cilj unapređenje odnosa i rješavanje otvorenih pitanja Srbije i Hrvatske, i dalje nije zaživjela. Zašto je tako? Kako vam je surađivati s osobom poput Aleksandra Vučića, s obzirom na njegovo političko porijeklo, ratno-huškačko ponašanje i kontinuirano prikazivanje Hrvatske u negativnom svijetlu, pri čemu Vučić, u svojoj klasičnoj političkoj maniri, koja je doduše tako karakteristična za sve srpske čelnike u protekla gotovo tri desetljeća, ne prepoznaje i ne želi priznati golemu, nemjerljivu srpsku odgovornost za sve ratove na području bivše Jugoslavije? Uskoro planirate u Beograd, na Vučićevu inauguraciju. Odlazak je čista pristojnost ili…?

– Ne bih se složila kako nije došlo do napretka u odnosima. Možda to nije toliko javno vidljivo, no vjerujete mi kako je Subotička deklaracija ipak bila bitan iskorak u pravom trenutku. Sada smo predsjednik Vučić i ja kolege i napokon imam pravog sugovornika za iskrene i otvorene razgovore. Ponovit ću i ono što sam kazala u Vukovaru: vrijeme je da Hrvatska i Srbija podvuku crtu u odnosima i pronađemo zajedničke interese za suradnju. Ne trebamo glumiti prijateljstvo, nego rješavati otvorena pitanja i graditi odnose korak po korak. Složila bih se s jednom izjavom predsjednika Vučića o odnosu Hrvata i Srba: »Bar je dobro da se ne lažemo«.

Kad je planiran vaš posjet Rusiji?

– Do kraja godine očekujem bitne iskorake u političkoj i gospodarskoj suradnji. Ruski investitori i turisti uvijek su dobrodošli u Hrvatsku. Razgovarat ćemo i o svim izazovima jugoistoka Europe te se nadam kako će Rusija pomoći u njihovom rješavanju.

»Resetiranje«

Kako ocjenjujete odnose između SAD-a i Rusije u vrijeme nakon dolaska predsjednika Trumpa na vlast i svega onog što je potom uslijedilo?

– Puno je prijetnji koje se ne mogu svesti pod zajednički nazivnik. Možda je problem u ideologijama – političkim ili religioznim jer se religije i danas uvelike ideologiziraju. Dakako, ideologija je i nafta, mada postoji tu i ideologija Sjeverne Koreje i njezinih permanentnih nuklearnih prijetnji. Nadam se stoga kako će se najavljeno američko »resetiranje« odnosa s Rusijom, a pamtimo ga iz predizborne kampanje  Donalda Trumpa,  i provesti, da će se nakon toga njih dvojica sastati. Mada ne očekujem promjene preko noći, baš kao što na žalost ne vjerujem ni u brzo zaustavljanje ratova. Očekujem da se  postave temelji jednog iskrenog dijaloga. Iako smo mi dakako članovi i pobornici euroatlantskih integracija, bez Rusije se globalni problemi ne mogu rješavati, a svakako treba uključiti i Kinu koja više nije samo gospodarski čimbenik nego i sigurnosni. Kad je Hrvatska u pitanju, i njezina uloga u svemu tome, znate moje stavove – nema malih država, svatko je onoliko velik kolike su mu ambicije. Svaki se put  iznenadim koliko nam Kina posvećuje pažnje, na kojoj nas razini prima i koliko želi razvijati odnos s nama, žele uložiti u Hrvatsku i njihov je kapital dobrodošao.

N86VK12

Kako  se postavljaju prema Inicijativi »Tri mora«.

– Postavljaju li u svemu paralele prema svojoj inicijativi Kina +16 na području srednje Europe. Kina je zainteresirana za niz projekata u Hrvatskoj, no problem je u nama jer smo iz meni nepoznatih razloga silno zatvoreni prema njihovom kapitalu. Na žalost naša administracija još uvijek sa zazorom gleda na kineski kapital. A, ponavljam, kapital se treba dijeliti i prepoznavati samo na osnovi njegove čistoće.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka