Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 20° 20° 1
20. rujna 2018.
Jedni drumom, drugi šumom

KOJI STUDIJ JAMČI BRZO ZAPOSLENJE? HZZ izdao preporuke oko upisnih kvota, obrazovne ustanove protiv

Tehnički fakultet i Odjel za matematiku ulažu veliki trud da privuku srednjoškolce i zadrže diplomante, no kvote ostaju nepopunjene / Foto Damir ŠKOMRLJ
Tehnički fakultet i Odjel za matematiku ulažu veliki trud da privuku srednjoškolce i zadrže diplomante, no kvote ostaju nepopunjene / Foto Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 15. siječanj 2018. u 22:19 2018-01-15T22:19:26+01:00

HZZ PGŽ-a već niz godina preporučuje smanjenje upisnih kvota na pravo, ekonomiju, hrvatski jezik i književnost... Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Alen Host odgovara da se 86 posto njihovih studenata zaposli unutar godine dana po završetku studija, dok ih 97 posto posao nađe u dvije godine

RIJEKA - Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i primijenjena umjetnost – studijski su programi koji prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada Primorsko-goranske županije ne kotiraju dobro te budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija ne jamče posao, jer riječ je o suficitarnim zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote. Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine provodi analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a u kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.

Kvalitativni karakter

S druge strane HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike, a na toj listi našli su se i socijalni rad, socijalna pedagogija, nastavnički smjer biologije i kemije, nastavnički smjer geografije te glazbena pedagogija. Drugim riječima, budući studenti koji se odluče za jedan od tih programa dobit će diplomu koja će ih direktno odvesti u svijet rada, jer riječ je o deficitarnom kadru u Primorsko-goranskoj županiji.

Premda su jasne i izravne, pojašnjavaju u HZZ, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, a s druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. U HZZ-u su mišljenja da će promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju njihovih preporuka pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Nedostaje bravara, zidara, limara, mesara, kuhara...

Hrvatski zavod za zapošljavanje izdao je preporuke i za srednjoškolske programe u Primorsko-goranskoj županiji, a prema tim podacima na burzi rada u najvećoj mjeri nedostaje strukovnjaka i to onih koji su završili dvogodišnje i trogodišnje srednjoškolske programe. Na popisu deficitarnih zanimanja našli su se zavarivači, limari, bravari, zidari, kuhari, konobari, slastičari, vozači motornog vozila, mesari i stolari, a među onima koji su završili četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolske programe traženi su samo strojarski tehničari te medicinske sestre opće njege.

Za razliku od srednjoškolskih programa u kojima treba povećati upisnu kvotu zbog deficitarnosti kadra, među programima za koje treba smanjiti upisnu kvotu zbog suficitarnosti HZZ u najvećoj mjeri navodi četverogodišnje programe pa se tako predlaže smanjenje upisne kvote za ekonomiste, upravne referente, hotelijersko-turističke tehničare, dizajnere odjeće, grafičke urednike-dizajnere te dizajnere unutrašnje arhitekture. Na popisu suficitarnih trogodišnjih srednjoškolskih programa našli su se samo prodavači i fotografi.

Međutim, oni koji provode obrazovanje ne dijele to mišljenje, jer kako napominje dekan riječkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Alen Host predviđanja o potrebi tržišta rada koja izrađuje HZZ ne mogu se smatrati pouzdanima iz cijelog niza razloga. Ekonomski fakultet već godinama upozorava HZZ na propuste, međutim bezuspješno, jer upravo se programi tog fakulteta u Preporukama opetovano pojavljuju kao programi koji nemaju pretjeranu perspektivu kada je u pitanju tržište rada.

– HZZ navodi brojne programe koji nikad nisu postojali niti ih je fakultet ikada izvodio, a nezaposleni se vode kao naši bivši studenti. Dakle, ne možemo se pouzdati u brojke kojima raspolaže HZZ iako već niz godina upozoravamo na propuste i tražimo ispravak podataka. Takve pogrešne podatke HZZ koristi kao bazu za praćenje, analizu i predviđanje potreba na tržištu rada, odnosno koristi metodu linearne ekstrapolacije koja je neprikladna za procjenu budućih kretanja na tržištu rada iz cijelog niza razloga. Preporuke za upisnu politiku sada moraju odražavati predviđanje stanja gospodarstva 2023. godine kada će studenti upisani ove godine na studij tražiti svoj prvi posao, kaže prof. dr. Host te dodaje kako će se »u tih pet godina predviđenog trajanja studija, potrebe tržišta rada toliko promijeniti da moramo sada imati obrazovne programe za neka zanimanja koja još uopće ne postoje, a 2023. godine će postojati potražnja za njima«.

Loša predviđanja

– Metoda koju koristi HZZ ne može uopće anticipirati ovu činjenicu i ne preporučuje razvoj smjera kao što je primjerice »Internet of things« ili menadžera za zaštitu i čuvanje podataka za kojima se predviđa veliki porast potražnje na tržištu rada. Nadalje, predviđanja o potrebama tržišta rada i preporuke za upisnu politiku zasnovane su na regionalnom tržištu rada, odnosno predviđenim potrebama na tržištu rada Primorsko-goranske županije. U trenutku uznapredovalih globalizacijskih procesa kada je Hrvatska dio EU-a, a radnici iz Hrvatske sada mogu potpuno slobodno raditi u 22 države EU-a, promatrati tržište rada Primorsko-goranske županije izdvojeno iz konteksta Hrvatske i EU-a je potpuno pogrešno. Naime, više od 60 posto naših studenata nije iz Primorsko-goranske županije te se nakon studija najčešće i vraćaju u matične sredine. Dio smo EU-a, pa moramo prihvatiti činjenicu da naši građani odlaze na rad u druge države EU-a. Isto tako, očekuje se, s rastom gospodarstva i značajniji priliv radnika iz drugih država EU-a. Pored toga, kako na razini Hrvatske, tako i na razini EU-a između deset najtraženijih zanimanja čak dva za koja obrazuje Ekonomski fakultet u Rijeci. Slična su predviđanja potreba tržišta rada i drugih relevantnih institucija, pojašnjava prof. dr. Host.

Prema relevantnim podacima, dodaje, 86 posto studenata Ekonomskog fakulteta, zaposli se u unutar godine dana po završetku studija, dok 97 posto studenata pronađe posao unutar dvije godine. Završetkom preddiplomskog studija 15 posto studenata kreće u potragu za poslom, dok njih 85 posto nastavlja obrazovanje na diplomskoj razini.

– Kronični problem čine trajno nezaposlene osobe koje su završile studij prije 10 ili više godina. Za njih je jedino moguće rješenje uključivanje u programe cjeloživotnog učenja. Prema podacima Eurostata, u 2016. godini samo 3 posto odraslih osoba u Hrvatskoj sudjeluje u procesima cjeloživotnog učenja, pri čemu su u EU-u lošije od Hrvatske samo Rumunjska i Bugarska. To je jedan od razloga zašto osobe koje su izgubile posao teško nalaze posao i relativno dugo vremena ostaju nezaposlene. Upravo objavljene Mjere aktivne politike zapošljavanja u 2018. godini imaju kao jedan od ciljeva cjeloživotno obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba jer je to jedini izlaz za njihovo ponovno zapošljavanje. Stoga, podatke HZZ-a ne treba uvijek uzimati kao relevantne jer postoji cijeli niz portala i privatnih agencija za zapošljavanje koji su u velikoj mjeri preuzeli posredničku ulogu na tržištu rada Hrvatske i EU-a, napominje prof. dr. Host.

Neujednačenost

Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe pak da su Preporuke vrlo slične onima prethodnih godina, jer studijski programi za kojima je iskazana potreba su u domeni STEM-a, dok su oni na kojima je iskazan suficit poglavito iz područja društvenih i humanističkih znanosti i umjetnosti.

– To odgovara općenitim podacima za Hrvatsku prema kojima je velika potreba tržišta rada i društva općenito za završenim studetnima u domeni tehničkih, prirodnih znanosti, biomedicine i računarstva, dok je manja u domeni društvenih i humanističkih. Taj podatak je očekivan s obzirom na to da, prema posljednjim podacima petogodišnje reakreditacije visokih učilišta u Hrvatskoj koju je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje, oko 70 posto od ukupnog broja studenata završavaju studije u području društvenih i humanističkih znanosti i umjetnosti. Zbog te neujednačenosti u broju studenata, posljedično veća je mogućnost zapošljavanja i odgovaranja na potrebe društava za studijske programa u STEM području. Sveučilište u Rijeci, slijedeći svoje strateške prioritete, ali i nacionalnu strategiju, podupire na različite načine upis studenta u STEM područje, a ove godine povećan je na nacionalnoj razini i broj stipendija za studente u STEM području, navodi rektorica. Ujedno napominje i da je zanimljiv podatak da postoje studijski programi za kojima postoji potreba tržišta rada i društva, ali nedostaje interes potencijalnih studenta.

– Prije svega ovdje mislim na brodogradnju i studij matematike, u kombinaciji s informatikom i fizikom, nastavnički smjer. Iako Tehnički fakultet i Odjel za matematiku ulažu veliki trud da privuku srednjoškolce i zadrže diplomante, još uvijek kvote ostaju nepopunjene. Na ostalim studijskim programima koji su deficitarni, a koje nudimo na Sveučilištu u Rijeci, kvote se popunujavaju u prvom upisnom roku. Interes je sve veći za Tehnički fakultet, Odjel za informatiku, a tradicionalan je za Medicinski fakultet.

Prilagođavanje upisa

Dodajući da, kada su u pitanju suficitarni programi, često napominje da su kvote na navedenim studijima uglavnom popunjene što svjedoči u interesu mladih ljudi za navedene studije. Rektorica ističe i da ukoliko se pokaže da pada interes, fakulteti redovito prilagođavaju kvote interesu.

– Ne mislim da je dobro rješenje da se zainteresiranim mladim ljudima ne nudi ono što ih zanima jer će isto tražiti negdje drugdje, kako u Hrvatskoj tako u inozemstvu. Nije realno očekivati da će netko zainteresiran za književnost, filozofiju ili umjetnost upisati matematiku ili brodogradnju – kakvo god bila naša upisna politika ili potpore. To zasigurno nije smjer koji želimo podržavati, već naprotiv povećati dolazak mladih ljudi na Sveučilište u Rijeci na bilo koji studij za kojim postoji želja i potreba. U tom smislu rješenje ne vidim u smanjivanju postojećih kvota tamo gdje interes postoji, već u rastu ljudskih kapaciteta za otvaranje novih studija koji su potrebni društvu ili povećanja postojećih, zaključuje rektorica.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka