Olakšice sve tanje

KAKO DO KROVA NAD GLAVOM? Poticaji na stambenu štednju sve manji, a do stambenog kredita sve teže

Aneli Dragojević Mijatović

Iako su uvjeti lošiji, i dalje brojni građani posežu za stambenom štednjom kako bi riješili stambeno pitanje  S. DRECHSLER

Iako su uvjeti lošiji, i dalje brojni građani posežu za stambenom štednjom kako bi riješili stambeno pitanje S. DRECHSLER

Postotak državnih poticajnih sredstava (DPS) na stambenu štednju pao je na 1,8 posto pa se na godišnjoj razini može dobiti 90 na ušteđenih 5.000 kuna. Stambene štedionice nisu zabrinute, prinosi po kamatama na štednju, zajedno s DPS-om, su atraktivniji oblik štednje od bankarske, kažu u RBA



Odlukom Vlade postotak državnih poticajnih sredstva za stambenu štednju u ovoj godini iznosi 1,8 posto, što znači da je maksimalni iznos koji se od države na godišnjoj razini može dobiti 90 kuna, odnosno toliko se dobije na ušteđenih 5.000 kuna.


To je daljnji pad visine državnih poticaja na stambenu štednju jer je lani postotak određen na 3,3 posto pa je maksimalni iznos bio 165 kuna, a za godinu ranije (2016.) 4,1 posto, te maksimalni poticaj 205 kuna. Postotak se od 2015. određuje temeljem kretanja kamata na depozite, a kako su one sve niže, takvi su i poticaji. Najbolje godine za stambene štedionice bile su u počecima njihova poslovanja, od kraja 90-ih do negdje prve polovice 2000-tih, kada se od države po ugovoru moglo dobiti i do 1.250 kuna godišnje.



Problem za građane koji žele, odnosno moraju riješiti stambeno pitanje, je to što se uvjeti u financijskim institucijama izjednačavaju, a dominiraju banke. Kamatne stope na stambene kredite općenito se kreću od 4 posto naviše, što je i dalje previsoka kamatna stopa za kredit koji se otplaćuje do 30 godina. Kroz to razdoblje vrati se kamate za još jedan kredit. Nema sustavne politike za rješavanje pitanja krova nad glavom, a prema novim pravilima, velik dio građana uopće i nije kreditno sposoban. Mjere koje je država nedavno provela, gdje ona plaća pola rate kredita prvih godina, samo su kap u moru velikog problema. Nedavno je ekonomist Ljubo Jurčić upozorio da bi HNB trebao arbitrirati da se mladima omoguće stambeni krediti s kamatama od najviše 1 do 2 posto, jer je sve iznad, kada je u pitanju kupnja stana, previše i neprihvatljivo. Dakle, čak ni oni koji imaju posao, teško mogu kreditom do stana. Nije čudo da ljudi odlaze: posla je diljem Europe više, jer gospodarstvo raste po višim stopama, a i kamate su – niže.





Štednja, pa kredit


Mnogi su tada ulazili u stambenu štednju, ne kako bi riješili stambeno pitanje, nego samo zbog relativno visokih poticaja koje bi, po isteku ugovorenog roka, zajedno sa štednjom podigli. No, ipak, brojni su građani upravo putem štedionica riješili svoje stambeno pitanje, i još uvijek to čine, jer je to oblik proizvoda koji klijenta prisiljava da prvo štedi, i tek onda diže kredit (ako je riječ o redovnom financiranju), što je razlog da je upravo u štedionicama najmanje nenaplativih kredita. Riječ je klijentima koji već imaju neku ušteđenu svotu, dakle pripremili su se na kredit, a nisu krenuli od nule, što je najčešći slučaj kod bankarskih kredita. Kada je došla kriza, proračun se stanjio, pa su srezani i poticaji koji su dakle konstantno padali, sve do 2014., kada nisu ni isplaćeni. Onda su 2015. ponovo uvedeni po spomenutoj formuli. Štedionice su se u početku navikle na visoke poticaje i njihovo drastično smanjenje sigurno ih je svojevremeno pogodilo budući da, uz poticaj od 1.250 kuna godišnje, i nije trebalo previše uvjeravati klijente. No, i prema rezultatima poslovanja, i odgovorima koje smo dobili od dijela stambenih štedionica, čini se da su se prilagodile postojećoj situaciji.


Prema podacima HNB-a, pet stambenih štedionica, koliko ih posluje na domaćem tržištu, lani je imalo aktivu od 7,9 milijardi kuna, što je rast od 1,37 posto na godišnjoj razini. No, i dalje na njih ne otpada niti 2 posto ukupne aktive kreditnih institucija. Sve ostalo, čak 391,3 milijardi kuna otpada na banke, pa je poslovanje štedionica za regulatora kap u moru. Većina štedionica posluje pak u okviru bankarskih grupacija, kojima je glavno težište na bankama, pa se tretmanom stambenih štedionica nitko previše i ne zamara. Sustav je bankocentričan, a sada se i stambeni krediti u bankama mogu dobiti uz fiksnu kamatnu stopu, što je nekad bila jedna od glavnih komparativnih prednosti štedionica.



»Banke su te zbog kojih se sustav stambene štednje u Hrvatskoj nikad nije jače razvio. Njima nije u interesu da se razvija, ni stambena štednja, ni investicijski fondovi, jer im je to konkurencija«, tvrdi Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta. Kaže da dio odgovornosti snosi i država koja je u startu dala prevelike poticaje.


– Mnogi nisu uopće ulazili u to s ciljem rješavanja stambenog pitanja, nego samo da bi iskoristili velike državne poticaje, i onda, kada su ih počeli smanjivati, za postojeće štediše to je bilo razočaranje, a za štedionice izazov da održe konkurentnost na tržištu, tumači Ivanov, podsjećajući na dobre strane sustava stambene štednje, jer je kreditni portfelj kvalitetniji od onog u bankama. Također, veli, štedionice nisu imale kredite u »švicarcima«, prve su imale fiksnu stopu…



Iznenađenja nema


No, iz središnje banke (HNB), na naš upit odgovaraju kako su »stambene štedionice osobito stabilan segment hrvatskog bankarstva, te ne vide da bi mogle nastati okolnosti u kojima bi njihovo poslovanje moglo postati izazov za regulatora.«


Ipak, u zadnjem HNB-ovom Biltenu o bankama, koji je obuhvatio poslovanje štedionica do 2016., navodi se kako je »imovina stambenih štedionica tijekom 2016. ostala gotovo jednaka kao i na kraju 2015. i iznosila je 7,8 milijardi kuna«.


– Njihovo poslovanje stagniralo je, ponajprije zbog smanjivanja glavnog izvora financiranja, oročenih depozita stanovništva, što je moguća posljedica višegodišnjeg smanjivanja iznosa državnih poticaja na stambenu štednju – uočili su i u HNB-u.


Lani je pak pet štedionica poslovalo s 58,3 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, a stopa adekvatnosti kapitala premašuje 28 posto. Očito dakle unatoč padu poticaja, tržište reagira na ponudu stambenih štedionica, a u Raiffeisen stambenoj štedionici objašnjavaju i zašto. »Prinosi po kamatama na štednju, zajedno s DPS-om (državna poticajna sredstva), su u stambenim štedionicama još uvijek atraktivniji oblik štednje od one u bankarskom sustavu«, kažu u RBA, objašnjavajući kako je DPS tržišno orijentirana varijabla koja ovisi o kamatama na štednju u bankama (zbroj prosječne kamate na oročenu štednju u bankama uvećanu za faktor stabilizacije). Iznenađenja dakle nema.


Rast poslovanja


I u HPB stambenoj štedionici također pojašnjavaju da je daljnje snižavanje iznosa državnih poticaja za stambenu štednju očekivano, a usprkos niskom iznosu poticaja u 2017., rasli su, kažu, u volumenu depozita za 7,8 posto, odobreni krediti su porasli 3,2 posto, dok je vrijednost bilance veća za 6,5 posto u odnosu na godinu ranije. Prilagođavanjem uvjetima na tržištu očekuju daljnji rast poslovanja.


Iz PBZ stambene štedionice tumače da je u uvjetima niskih kamatnih stopa i iznos DPS-a niži, dok bi u slučaju povećanja kamatnih stopa rastao i iznos DPS-a.


– Među ostalim, cilj stambene štednje je potaknuti građane da štede prema svojim mogućnostima, a sve više glavni motiv ulaganja u stambenu štednju postaje mogućnost dobivanja stambenog kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate, kažu u PBZ-u.