Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 24° 28° 1
17. srpnja 2018.
Dan antifašističke borbe

Jutro kad je Njemačka napala Sovjetski Savez: što se 22. lipnja 1941. zbivalo u Sisku?

Arhiva NL
Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 22. lipanj 2018. u 8:12 2018-06-22T08:12:16+02:00

Pretenciozno bi bilo napisati da se taj praznik slavi, jer doista ga slavi malo tko, dobrodošao je tek kao još jedan dan na koji (barem neki) ne rade, a malo tko zna što se dogodilo tog 22. lipnja 1941. godine u Sisku

ZAGREB U Hrvatskoj se 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda. Pretenciozno bi bilo napisati da se taj praznik slavi, jer doista ga slavi malo tko, dobrodošao je tek kao još jedan dan na koji (barem neki) ne rade, a malo tko zna što se dogodilo tog 22. lipnja 1941. godine u Sisku. Tog je jutra Njemačka napala Sovjetski Savez. Taj je napad uvelike olakšao i poziciju komunističkih partija, pa tako i hrvatske i jugoslavenske partije. Te dvije partije u razdoblju od napada na Jugoslaviju u travnju 1941. pa do napada na Sovjetski Savez bile su, sudeći prema malobrojnim izvorima i ipak brojnim svjedočanstvima, dezorijentirane. Nisu znale kako se odnositi prema uništenju Kraljevine Jugoslavije, da li i dalje djelovati na jugoslavenskoj platformi (što i jest načelno bila ideja, ali platforma je bila uništena), partija je istovremeno pripremala otpor okupatoru, protivila se i (tada slabašno) opirala ustaškim zločinima i istovremeno ostajala vjerna paktu Hitler-Staljin iz 1939. godine. Napad Njemačke na Sovjetski Savez razriješio ih je vjernosti prema paktu. Partijska je organizacija u Sisku bila snažna. Imala je oko 120 članova, a njih još 80 bilo je u Petrinji, Kostajnici i Sunji. Ta je snažna organizacija dobila zadatak štampanja 20.000 letaka na njemačkom jeziku (namijenjeni su bili njemačkim vojnicima), a štampala je u 5.000 primjeraka i prvih šest poglavalja »Historije SKP(b)« tadašnje biblije komunizma i povijesti sovjetske partije u Staljinovoj redakciji. Ustaška vlast do tada je imala rezerviran stav prema komunistima. Uglavnom ih nije dirala, mjestimično bi privela veći broj komunista, pokušala ih zastrašiti, i ubrzo bi ih pustila. No, napad na Sovjetski Savez i to je promijenio. Čuvši vijest o napadu Marijan Cvetković tada organizacijski sekretar partije u Sisku otišao je do Vlade Janića Cape, tada sekretara partije u Sisku. Odlučili su hitno obavijestiti članove da im prijete uhićenja, a odlučili su i da se tog 22. lipnja navečer sastanu u šumi kraj sela Žabna. Okružni komitet donio je tu odluku samostalno, bez direktive više partijske instance. Janić je biciklom otišao u Petrinju da obavijesti tamošnje članove partije. Po povratku je čuo da ustaše hapse članove Ujedinjenih radničkih sindikata, organizacije koja je bila pod kontrolom komunista. Ustaška racija počela je već u osam sati ujutro. Komunisti su izvadili dio skrivenog oružja i 22. lipnja u večernjim satima sastale su se dvije grupe od kojih će biti formiran odred. Na nasipu kraj rijeke Odre sastali su se Vlado Janić, Marijan Cvetković, Mika Špiljak, Joso Tuškanac, Nada Dimić, Ivo Ogulinac, Ivan Altić i drugi. U šumi Brezovica sastali su se Joso Malina, Franjo Smolčić, Franjo Knebl i drugi. Četvrt stoljeća kasnije u jednom intervju Vlado Janić Capo, prvi zapovjednik odreda, kazao je »teško je sada reći da je tada formiran odred, kako se taj pojam danas shvaća. To i nije bilo formiranje vojne jedinice, kakvo se prakticiralo kasnije u ustanku i borbi. Bili smo tu mi, članovi partije, oružje i naša spremnost na borbu. Doduše, bez vojničkog iskustva. Tako je, eto, nastao naš odred i odmah idućeg dana krenuo je u ratnu akciju«. Kolikogod i ne bio odred u pojmu kako se danas shvaća, bilježi se kao prvi partizanski odred u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Formirali su ga isključivo komunisti, a formirali su ga 12 dana prije nego što je KPJ proglasom pozvao na ustanak. Možda je i to razlog zašto u socjalističkom razdoblju 22. lipnja nije bio praznik, jer kako se to netko može pobuniti prije nego što vrh partije odluči da se treba pobuniti. Prvi sisački partizanski odred nije bio prešućivan, ali Dan ustanka u Hrvatskoj je slavljen 27. srpnja. Prva akcija zabilježena je 23. lipnja. Nije to bila borbena akcija, odred za njih još nije bio spreman. Izvršena je diverzija na željezničkoj pruzi kod Lekenika i zaustavljen je (nije i prevrnut što je bio cilj) njemački vojni transport. Sljedećih tjedana odred je izvršio još nekoliko diverzija na željezničke pruge, sjekao je telefonske žice. Iz Centralnog komiteta KPH stiže direktive da se ne izvode samo diverzije već i da se prijeđe na oružanu borbu. Odred je svoju bazu formirao u šumi Šikari. Prvu pravu borbenu akciju odred je planirao za 20. srpnja. Postavljena je zasjeda ustaškog patroli, a budući da patrola nije došla u očekivano vrijeme, a ni kasnije, odred se povukao u bazu i shvatio zašto patrola nije naišla – ustaše su napale bazu odreda. Odred se uspio povući, prema svjedočanstvima organizirano, ali u tom ustaškom napadu odred je zabilježio i svoje prve žrtve. Bili su to Ivo Lasić i Ivo Ogulinac Globa. Odred je do kolovoza narastao na formaciju koja je imala oko 60 ljudi. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Snimio Vedran Karuza
Novoizgrađeni objekt na Martinkovcu

Projekt "Vista Mare"- urbana oaza nadomak Rijeke