ZAGREB  Predsjednik Odbora za gospodarstvo Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) i član Odbora za gospodarstvo Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om Robert Jurčić smatra da Hrvatska može bez bolnih rezova smanjiti javni dug na razinu manju od 60 posto BDP-a i time stvoriti uvjete za uvođenje eura već 2020. godine.

– Već godinama se vode polemike o javnom dugu i potrebi provođenja mjera štednje kako bi se javni dug i proračunski manjak sveli u okvire smjernica EU. Na to se nadovezala i rasprava o našem ulasku u eurozonu. Razni stručnjaci kažu da ne možemo smanjiti javni dug i proračunski manjak da ispunimo uvjete za ulazak u eurozonu prije 2025. ili 2030. godine. Ne slažem se i odgovorno tvrdim da možemo već sljedeće godine drastično smanjiti javni dug i proračunski manjak pa potom 2020. ući u eurozonu ako to stvarno želimo, smatra Jurčić. Pojašnjava da je najveći dio javnog dug »stvoren političkim odlukama, a ne gospodarskim potezima pa stoga politika taj dug može i riješiti ako za to postoji volja«.

– Javni dug iznosi oko 287 milijardi kuna ili 87 posto BDP-a. Veliki dio tog duga otpada na mirovinske fondove čija procijenjena vrijednost iznosi oko 70 milijardi kuna ili oko 21 posto BDP-a. Što putem izravnih uplata, onih pet posto, što putem kamata na dug u mirovinske fondove uplaćujemo 7,5 milijardi kuna godišnje. Ako se oni ne ukinu njihova vrijednost 2035. iznosit će oko 291 milijardi kuna, a iz proračuna će se na njih trošiti godišnje više od 17 milijardi kuna dok će oni po vladinim projekcijama isplaćivati manje od dvije milijarde. Država će do 2060. godine u mirovinske fondove utući 1.000 milijardi kuna što gospodarstvo jednostavno ne može podnijeti, smatra Jurčić. Dodaje da dio financijske zajednice u obranu fondova navodi argument da bi se u slučaju njihovog ukidanja zaista smanjio javni dug, ali da u tom slučaju ne bi bili provedene reforme.

– A meni je to argument protiv fondova jer se svatko tko voli Hrvatske treba se protiviti reformama koje bi iz Hrvatske protjerale 400.000 mladih kao što se to dogodilo u baltičkim državama. A ukidanjem mirovinskih fondova javni dug više ne bi bio 287 milijardi kuna, odnosno 87 posto BDP-a već 217 milijardi, odnosno 66 posto BDP-a. U tom slučaju proračunski manjak ne bi bio 5,7 nego 3,5 posto BDP-a, smatra Jurčić.

Dodaje da se financijski problemi mogu dodatno umanjiti korištenjem deviznih rezervi.

– Moramo biti svjesni činjenice da Hrvatska po određenim pokazateljima ima najveće devizne rezerve u EU. Ideološka, a ne gospodarska pozicija HNB-a i financijske industrije je da su te rezerve korisne i potrebne. Međutim, po podacima Svjetske banke one nam daju deset puta veću mjesečnu pokrivenost uvoza od Slovenije, osam puta od Njemačke, četiri puta od Litve i dva puta od Mađarske. Kada bi Hrvatska svela svoje devizne rezerve, koje ne donose nikakve prinose, na razinu drugih članica EU smanjili bi naš javni dug za dodatnih 60 milijardi kuna, a proračunski manjak za oko 2,4 milijarde kuna. Sve u svemu kada bi ukinuli mirovinske fondove i sveli devizne rezerve na razinu onih u drugim članicama EU naš javni dug bi iznosio 157 milijardi kuna ili 48 posto BDP-a, a naš proračunski manjak 2,7 posto BDP-a tako da bi po obje ove stavke Hrvatska ispunila kriterije iz Maastrichta o javnom dugu manjem od 60 posto BDP-a i proračunskom manjku manjom od tri posto BDP-a što bi dovelo do uvođenja eura 2020. godine, naravno pod uvjetom se da naši građani na referendumu odluče na to. Osnovno što želim je reći da mi možemo i moramo smanjiti javni dug bez katastrofalnih rezanja mirovina, plaća i socijalnih prava, zaključuje Jurčić.