Dio članova Vlade nije raspoložen za politička predbacivanja, pa ističu da je svaki od spomenutih slučajeva opasnost za javne financije u sljedećim godinama.
– Ako nešto i dobijemo, a nešto i izgubimo u konačnici nismo na nuli, jer država nema novca za isplatu bilo kakvih odšteta. Takva opterećenja poremetila bi sve naše planove za smanjenje deficita u sljedećim godinama, upozorava jedan naš sugovornik iz Vlade.
U Vladi se nadaju da se sporazum sa sindikatima neće na kraju rješavati na sudu, a na pitanje hoće li sklopiti novi i obvezu kako je to bilo i 2009. godine prebaciti na buduću Vladu odgovaraju da će sa sindikatima ići u dogovor koji će biti realan i kojeg će javne financije, a da se ne ugrozi plan o njihovoj stabilizaciji, moći poštivati. Kako se u proračunskim projekcijama za sljedeće tri godine nigdje ne vidi novac za poštivanje tog sporazuma, takav je rasplet moguć samo ako sindikati odustanu od većine svojih zahtjeva ili ako se obveze prebace za budućnost.
»Uvaljivanje« problema
Što se tiče arbitraže s MOL-om ali i moguće arbitraže s bankama čini se da ni u Vladi ne postoji jedinstveni stav po tim pitanjima. MOL-ova tužba počela je sa zahtjevom od dvije milijarde kuna, ali on u međuvremenu buja, pa u Vladi ima dosta zagovornika dogovora s tom mađarskom kompanijom i oni uglavnom dolaze iz redova HDZ-a. HDZ-ove Vlade bile su te koje su sklopile ugovor o plinskom biznisu s MOL-oma, ali i one koje su ga ga odgodile, a u konačnici i odustale od provođenja u novim produljenim rokovima. Vlada Zorana Milanovića pak ona je koja je na arbitražama započela sudski rat s MOL-om, a u Vladi postoji struja koja se zalaže za njihov nastavak. Navodno je toj opciji bliži i premijer Tihomir Orešković.
Banke pak puno očekuju od Ustavnog suda i ako on proglasi zakon o konverziji neustavnim nadaju se odšteti od najmanje milijardu eura. Ako se na Ustavnom sudu stvari ne budu odvijale po njihovoj volji, banke u pričuvu imaju arbitražu u Washingtonu. U Vladi ovaj slučaj neki naši sugovornici nazivaju klasičnim »uvaljivanjem« problema sljedećoj Vladi radi populizma, što je uvjeren je naš sugovornik, motiviralo Milanovićevu Vladu na donošenje zakona. Na primjedbu da je isti slučaj i sa sporazumom sa sindikatima i plinskim biznisom, samo što su to ugovori iz vremena HDZ-ovih Vlada, naš sugovornik ironično odgovara da će onda i tužbe banka na naplatu doći za deset ili 15 godina kad se SDP ponovo vrati na vlast.
