Grad: Rijeka
Danas: 14° djelomično oblačno
Sutra: 4° 16° djelomično oblačno
24. listopada 2017.
Krpanje rupa

JOŠ JEDNA KUJUNDŽIĆEVA IDEJA Svi koji su zaposleni u inozemstvu gube osiguranje HZZO-a?

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 23. rujan 2017. u 18:56 2017-09-23T18:56:34+02:00

Mnogi koji su otišli iz Hrvatske »zaborave« odjaviti zdravstveno osiguranje, što su dužni učiniti te i dalje povremeno iskoriste besplatne liječničke usluge u domovini. Ministar je stoga dao nalog HZZO-u da to uredi te da utvrdi o koliko je osoba riječ i prekine njihovo zdravstveno osiguranje

ZAGREB Jedan od koraka što ih ministar Milan Kujundžić namjerava provesti u krpanju rupa u zdravstvenoj blagajni jest i utjerivanje onih koji su proteklih godina napustili Hrvatsku i zaposlili se u inozemstvu, a i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje. Prema njegovim riječima, radi se o »brojnim ljudima koji, iako sada rade i dobro zarađuju u Švedskoj i Njemačkoj, na godišnjem odmoru preko HZZO-a rješavaju zube ili operaciju kile na teret radnika u Hrvatskoj koji iz svojih plaća pune zdravstvenu blagajnu«. Zato je, kaže, dao nalog HZZO-u da to uredi u suradnji s drugim ministarstvima.

Važeći propisi

Činjenica je da prema važećim propisima svaki hrvatski građanin koji napusti Hrvatsku i zaposli se u inozemstvu mora nadležnim institucijama, od MUP-a do porezne uprave i HZZO-a, prijaviti svoj odlazak. Mnogi pritom na zdravstveno osiguranje »zaborave«, računajući da nitko neće primijetiti da i dalje povremeno iskoriste besplatne liječničke usluge u domovini. U HZZO-u ne znaju o koliko se ljudi radi, no svjesni su da postoji siva zona osiguranika koji ne plaćaju doprinos, a uživaju prava na liječenje koja im po zakonu ne pripadaju.

– U slučaju zaposlenja ili stjecanja zdravstvenog osiguranja po drugoj osnovi na području druge države članice, osigurana osoba dužna je o tome obavijestiti HZZO, te joj iz navedenih razloga prestaje pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Sukladno EU propisima, u danom trenutku svaki građanin EU-a može imati zdravstveno osiguranje samo u jednoj državi članici, pri čemu prioritet u određivanju države osiguranja ima država u kojoj osoba ima radni odnos – objašnjavaju u Direkciji HZZO-a. Prema propisima EU-a, pravo na zdravstveno osiguranje u matičnoj državi ima jedino radnik kojeg poslodavac uputi na privremeni rad u inozemstvo, ili samozaposlena osoba koja privremeno radi u drugoj državi članici. To pravo može trajati najduže dvije godine.

U HZZO-u nemaju alata kojima bi provjerili status svakog osiguranika, već ovise o dojavama drugih. Sama promjena boravišta nije razlog prekida socijalnog osiguranja, jer osoba ima pravo na to sve dok ne pronađe posao u drugoj državi. Tako HZZO ovisi o informacijama koje primi razmjenom podataka s drugim državama. Bit će im, kažu, puno jednostavnije kad se uspostavi elektronska razmjena podataka između država članica EU-a. Posebni im pak problem predstavlja rad na crno.

– Status osiguranja u drugoj državi moguće je provjeriti isključivo kada se radi o zakonski reguliranom radnom odnosu.
U slučaju kada HZZO sukladno EU propisima dobije službeni podatak da je pojedina osoba ostvarila pravo na zdravstveno osiguranje u drugoj državi članici, pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj prestaje – ističu u HZZO-u. Osobe koje zadrže prebivalište u Hrvatskoj, a za koje HZZO nema saznanja o stupanju u radni odnos ili stjecanju socijalnog osiguranja u drugoj državi, i dalje zadržavaju status osiguranika HZZO-a.

Medicinske sestre i pacijenti protiv privatizacije PZZ-a

ZAGREB Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara upozorio je na netransparentnost najavljene privatizacije primarne zdravstvene zaštite te poručio da se proces očito namjerava provesti na nezakonit i neustavan način. Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Sindikata, upozorava da ih ministar Milan Kujundžić dva tjedna od njihovog upita nije informirao o tome kako će teći privatizacija te da je u razgovorima o toj temi zaobišao medicinske sestre.

– Medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti članovi su tima koji odrađuju dobar dio posla vezan uz terapeutsko-dijagnostičke postupke. Stoga zaslužuju da im se objasni mogućnost sudjelovanja u otkupu tih prostora, koji će se nuditi samo jednoj kategoriji visokoobrazovanih djelatnika, liječnicima – poručila je Prašnjak, a ministru predbacila da svi koji su to stvarali plaćajući poreze i doprinose, sada nemaju pravo sudjelovati i odlučivati.

S konferencije za novinare sestrinskog sindikata, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje poručio je kako pacijenti traže očuvanje i jačanje javnog zdravstvenog sustava. Treba zabraniti miješanje praksi, a privatizaciju će, kaže, podržati samo ako se provodi privatnim kapitalom.

Manje osiguranika

U Direkciji HZZO-a ne može se doznati koliko je dosad osiguranika izgubilo svoj status zbog zapošljavanja u Irskoj, Austriji, Njemačkoj i drugim EU državama, niti postoje procjene o potencijalnom broju »prijestupnika«. Evidencije HZZO-a već godinama pokazuju pad ukupnog broja osiguranika. Lani ih je bilo 4.298.008, što je za 43.000 manje nego u 2014., no to više govori o negativnoj demografskoj slici, nego o raširenosti zlouporabe hrvatskog zdravstvenog osiguranja.

Lani je samo u Njemačku doselilo 54.245 osoba s hrvatskom putovnicom, a pitanje je koliko ih je doista odjavilo zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Da mnogi iseljenici to ne smatraju potrebnim, svjedoče internetske rasprave iseljenih Hrvata o tome kako se hrvatsko zdravstveno osiguranje može slobodno koristiti »jer ga ne kontroliraju«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka