Grad: Rijeka
Danas: 26° vedro
Sutra: 8° 23° vedro
19. listopada 2017.
Veliki intervju za Novi list

JANDROKOVIĆ 'Našoj Vladi je puno teže nego prošlima. Zašto? Pa zbog društvenih mreža'

Foto Davor Kovačević
Foto Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 24. rujan 2017. u 10:18 2017-09-24T10:18:00+02:00

Dugo sam u politici, petnaestak godina, ali ne sjećam se da su ovakvim intenzitetom i ranije vlade pogađali takvi izazovi. Iz tog je razloga premijer ukazao da je prva godina bila vrlo teška za upravljanje

Premijer Andrej Plenković prošli se tjedan žalio u Saboru kao da su se na njegovu Vladu sručili gotovo svi problemi ovog svijeta. Pitali smo predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, glavnog tajnika HDZ-a, vjeruju li doista u toj stranci da je ovoj Vladi baš toliko teško, možda teže nego svim prethodnim vladama otkad je Hrvatska samostalna država.

– Svaka je Vlada imala svoje probleme i izazove. Posebno je teško vrijeme bilo Domovinski rat i velikosrpska agresija, tadašnji problemi ne mogu se uspoređivati ni s čim drugim. Vlada Andreja Plenkovića susrela se s nizom problema koje je naslijedila, koje nije sama izazvala nego su oni ili posljedica nekih bivših politika ili rezultat događaja izvan same Vlade, primjerice Agrokor. A bilo je i prirodnih katastrofa, požara i poplava, na koje se moralo brzo reagirati.

U mandatu apsolutno svake Vlade bilo je i poplava i požara.

– Svakako, ali da nastavim, izdvojit ću nekoliko stvari iz prve godine mandata ove Vlade. Promijenjen je koalicijski partner i formirana je nova parlamentarna većina.

To niste morali, tako ste htjeli.

– Nije to bila naša volja, nego rezultat oporbene politike Mosta unutar Vlade. Oni su povlačili poteze koji su doveli do prekida suradnje između HDZ-a i Mosta. Nadalje, ovu godinu je obilježila i situacija s Agrokorom, zbog koje je donijet zakon kojim je izbjegnuta gospodarska katastrofa. Da je Agrokor otišao u stečaj izgubljeno bi bilo više desetaka tisuća radnih mjesta, propali bi dobavljači, partneri Agrokora... Nijedna prijašnja Vlada nije imala ovakvu situaciju jer riječ je o najvećoj hrvatskoj tvrtki. Podsjećam da se na početku mandata dogodio i slučaj Orašje, gdje su uhićeni Hrvati optuženi za ratni zločin, što je dovelo do napetosti u odnosima s BiH. Pa odnos INA-MOL, arbitraža sa Slovenijom, pitanje totalitarnih simbola s kojima se nijedna Vlada dosada nije usudila cjelovito suočiti, naglo probuđeni interes Bošnjaka za Pelješki most...

Dugo sam u politici, petnaestak godina, ali ne sjećam se da su ovakvim intenzitetom i ranije vlade pogađali takvi izazovi. Iz tog je razloga premijer ukazao da je prva godina bila vrlo teška za upravljanje. Osim toga, porastao je utjecaj portala i društvenih mreža u komuniciranju političkih tema, pa je i zbog toga danas teže upravljati nego prije. Političari, i Vlada i oporba, na dnevnoj su bazi izloženi raznim, često populističkim i destruktivnim, pritiscima s društvenih mreža, mržnji, atmosferi linča i »prijekih rješenja«, a na to je nužno hitro reagirati.

U redu, ali u rujnu 2015. počelo je svaki dan ulaziti u Hrvatsku preko deset tisuća izbjeglica, poplava u Gunji, neke su vlade bile pod strašnim pritiskom iz Haaga, slovenska blokada ulaska u EU, Purda je uhićen u BiH, branitelji mjesecima kampiraju pred jednim ministarstvom s izletima na Markov trg... Da ne nabrajam dalje. Svaka hrvatska Vlada morala se svakodnevno hvatati ukoštac s velikim problemima, nije ova ni po čemu iznimka.

– Rekao sam da su sve vlade nosile svoje probleme. Ali, čini mi se da je sada intenzitet političkih događaja veći nego za vrijeme prijašnjih vlada.

Premijer se ne žali nego radi 

Čini se da je zapravo problem u tome što je Plenković navikao na lagodan život u diplomaciji i Europskom parlamentu, malo je on sudjelovao u nacionalnoj politici i sada mu je sve novo i misli da mu se događa nešto nesvakidašnje, što, naravno, nije istina.

– Što se premijera tiče, on se ne žali, nego radi. Što je sve izgovoreno i još se izgovara o Agrokoru! Da je premijer želio komociju o kojoj govorite mogao je ostati u Europskom parlamentu. Međutim, Andrej Plenković došao je u Hrvatsku i preuzeo odgovornost i za HDZ i za Vladu. Dakle, nema logike u ovome što sugerirate.

Plenković tvrdi da teško radi, ali sve su učestalije ocjene da je ova Vlada najgora u hrvatskoj povijesti i bilo bi dosta argumenata u prilog toj tezi.

– To je apsurdno, ova Vlada ima izvrsne rezultate. Gospodarski rast je na razini tri posto...

... to je samo potvrda da je vaša Vlada došla u razdoblju povoljnih ekonomskih trendova, a ne na nekakvu očajnu situaciju.

– Vi namećete svoje mišljenje, ali to nipošto nije opće mišljenje jer potpora HDZ-u je oko 34 posto. Brojke su jako pozitivne za ovu Vladu. Redom, projekcija gospodarskog rasta za 2017. je tri posto, proračunski prihodi u prvih šest mjeseci su 58,3 milijarda kuna, što je rast od 3,5 posto. Zahvaljujući poreznoj reformi, velik broj građana ima veće prihode, zbog čega je i rekordno porasla potrošnja.

Rekli ste da su proračunski prihodi porasli u prvih šest mjeseci, a Plenkovićeva vlada potvrđena je u Saboru sredinom listopada prošle godine. Malo ima ona veze s tim rastom.

– Da je Agrokor otišao u stečaj, kako je predlagao SDP, koliko bi koristili povoljni trendovi? No, da nastavim, proračunski deficit iznosi 1,6 milijarda kuna, što je 0,4 posto projiciranog BDP-a, a proračun opće države je u suficitu 35 milijuna kuna. To se nije dogodilo samo po sebi nego je rezultat rada Vlade.

Dakle, zatekli ste očajno stanje u državi, Vladu svaki dan bombardiraju novi problemi, ali ona unatoč tome postiže fantastične rezultate. Mora da u Banskim dvorima sjede sve sami fenomeni.

– Imputirate mi nešto što nisam rekao. Samo navodim brojke, od kojih su neke najbolje u povijesti Hrvatske. I ne možete ih demantirati. Smanjuje se javni dug, imali smo najbolju turističku sezonu.

I za turizam je ova Vlada zaslužna?

Foto Davor Kovačević

– Ako je kriva za nešto što se loše dogodi, onda je valjda Vlada i zaslužna za dobre stvari.

Svake godine prihodi od turizma rastu, bilo bi čudno da je ove godine drukčije.

– Ali, ne pada svake godine deficit, niti gospodarstvo raste po stopi od tri posto. Molio bih za objektivnost, ne može sve dobro biti plod slučaja, a ono loše posljedica slabog upravljanja. Uostalom, bi li turistička sezona bila rekordna da predsjednik Plenković nije spriječio gužve kakvima smo prethodno svjedočili na slovensko-hrvatskoj granici?

Sad bi vam oporbeni HDZ rekao, pa o čemu vi to pričate, iz Hrvatske vam se iselilo 100 tisuća ljudi.

– To je trend koji brine. Sjećam se tih rasprava koje su krenule kad je Milanović bio premijer, nažalost iseljavanje dosad nije zaustavljeno. Vlada je već pokrenula niz demografskih mjera, između ostalog povećala rodiljne naknade, ali je nužno nastaviti s mjerama koje će zadržati mlade u Hrvatskoj i barem dio ih iz inozemstva vratiti u domovinu. Moramo sačuvati demografsku osnovu Hrvatske.

Ni prijašnje Vlade nisu skidale ploče 

Niz problema Vlada si je sama kreirala. Da ste spornu ploču uklonili iz Jasenovca čim je ona postavljena prošle godine, o tome bi se pričalo možda dva dana. No, vi ste oklijevali, što je modus operandi Plenkovićeve vlade, a onda ste pregovarali s ljudima koji sebe smatraju nastavljačima ustaških tradicija, da biste to obilježje mogli premjestiti u obližnju Novsku.

– Da ja vas nešto pitam, ima li u Hrvatskoj još ploča s grbom u kojem je »Za dom spremni«?

Ima ih dosta.

– Ne sjećam da je neka prijašnja Vlada skidala te ploče.

Nije.

– Pa zašto onda tvrdite da ova Vlada oklijeva, a prethodne nisu u vezi s tim ništa napravile? Apsolutno nitko nije dosad ništa poduzeo da se riješi problematika pozdrava »Za dom spremni«, ali ni znakovlja totalitarnog komunističkog režima. Ni SDP, jer za vrijeme njihove Vlade su registrirane udruge s tim pozdravom u grbu. Ova Vlada je krenula u zatvaranje tog problema, nadam se da će Vijeće u idućih nekoliko mjeseci dati preporuke za, ponavljam, simbole svih totalitarnih režima. Licemjerno je ovoj Vladi predbacivati da nije ništa učinila.

Ranije se nije ni tražilo micanje tih ploča, ova u Jasenovcu bila je presedan.

– Ploča je maknuta iz Jasenovca na novu lokaciju. »Za dom spremni« u Jasenovcu vrijeđa žrtve. U drugom koraku donijet ćemo zakon koji će, nadam se, trajno smiriti strasti i ujednačiti odnos pravosuđa prema simbolima totalitarnih režima. Taj grb još je registriran i nisu postojale zakonske pretpostavke da se ploča ukloni iz Jasenovca, pa je o tome postignut dogovor. Istodobno, nemojmo zaboraviti da je ta spomen-ploča postavljena u čast jedanaestorici hrvatskih branitelja, koji su poginuli braneći nas od jednog fašizma - velikosrpskog.

Vremena se mijenjaju, nekad je postojala Jugoslavija, a sad je više nema. Tako se promijenio i odnos prema ustaškom pozdravu, nekad ga se, silom prilika, toleriralo, više ne i zakon naprosto treba tome prilagoditi. Nema tu neke velike filozofije.

– SDP nije imao ni ljudske ni političke snage to riješiti. Da, vremena se mijenjaju, nitko ozbiljan više ne negira masovne zločine maršala Tita i komunističkog režima poslije Drugoga svjetskog rata.

HDZ je bio na vlasti od 2003. do 2011., da ne idemo u dalje u prošlost.

– Imali smo tada ključne prioritete, ulazak u EU i NATO. Ali, vrlo zanimljivo, prije dolaska ove Vlade, koja nastoji smiriti napetosti, najveće su kritike bile da je društvo podijeljeno, da se nameću ideološke teme. A ti se isti kritičari danas najviše bave upravo ZDS-om i Trgom maršala Tita. Ova Vlada i HDZ jasno promiču odgovorno suočavanje s prošlosti, kulturu sjećanja, osudu svih totalitarnih režima i poštovanje spram svih žrtava. Ali, nije inzistirala na tim temama, nego su je one dočekale jer postoje zainteresirani za to, s obzirom da u nedostatku bilo kakvoga razvojno-socijalnog programa na njima pokušavaju dnevnopolitički profitirati.

I problem kurikularne reforme sami ste si stvorili. U mandatu Milanovićeve vlade sve je više manje bilo pripremljeno za njezin start, onda se početkom 2016. HDZ vratio na vlast, zaustavili ste tu reformu i od tada kao ne znate što biste s tim.

– Milanović je ovo rješavao na krivi način, ideološki i svjetonazorski podređujući reformu jednom segmentu hrvatskog društva. Osnovao je posebno stručno povjerenstvo da bi ograničio djelovanje svojeg resornog ministra. HDZ s HNS-om će preuzeti sve što je kvalitetno napravljeno po pitanju struke. Tu je velik posao odrađen, a pluralističkim pristupom vodit ćemo računa da pitanja koja su izazivala prijepore, a ona su u mandatu SDP-ove vlade uglavnom bila ideološkog karaktera, stave u drugi plan. Želimo sustav koji će omogućavati da mladi nakon školovanja budu osposobljeni za tržište rada, a da se pitanja s ideološkim predznakom o kojima nema suglasja rješavaju bez nametanja. To nam je stalan cilj, smanjivati ideološke napetosti u pluralnom društvu.

Ako Plenković, za razliku od Milanovića, ima povjerenja u ministricu obrazovanja, zašto joj onda ne dopusti da ona bude na čelu tog povjerenstva, umjesto da sebe tamo postavlja?

– Preuzevši čelno mjesto u PSP-u, premijer Plenković pokazuje koliko mu je obrazovanje važno. Želimo raditi zajedno s HNS-om i napraviti društveni konsenzus i obrazovanje prihvatljivo svima, a ne ideološki isključivo. Ne želimo nametati nekome ideološki neprihvatljiva rješenja.

Slijedi vam još jedan problem, ratifikacija Istanbulske konvencije. Da niste to odgađali, iz pitaj Boga kojeg razloga, to bi u Saboru prošlo bez problema, a sada se toliko upetljali da vam se HDZ dijeli. Dio vaših europarlamentaraca prošli tjedan nije podržao tu konvenciju, primjerice, potpredsjednica stranke Ivana Maletić.

– Istanbulska konvencija otvorena je za potpisivanje u svibnju 2011. i do sada ju je ratificiralo 13 članica EU. Mogao je Sabor i u vrijeme Milanovićeve vlada ratificirati tu konvenciju, no o tome ne govorite. Stav Europske pučke stranke bio je u prilog Istanbulske konvencije te ju je podržala velika većina zastupnika zastupnica demokršćanskih i narodnjačkih stranaka u Europskom parlamentu. Konvencija štiti i unaprjeđuje prava žena, s čim su svi suglasni, ali kod manjeg dijela zastupnika EPP-a određena svjetonazorska pitanja izazvala su nedoumice. Mi ćemo tome pristupiti s međusobnim uvažavanjem i argumentirano.

Još se ne zna kakva će vaša odluka biti?

– HDZ je član EPP-a, dijeli njene vrijednosti i tome pitanju, kao što rekoh, pristupa s međusobnim uvažavanjem i argumentirano.

HDZ ostvario dvije briljantne pobjede 

Plenković kao da je u smrtnom strahu od HDZ-ovih birača i neprestano misli što će oni reći ako on napravi nešto što nije u skladu s njihovim vrijednostima. Prevladavaju li zaista u biračkom tijelu HDZ-a nekakve divlje ustaše i ultrakonzervativci, zbog kojih vi stalno morate biti na oprezu?

– HDZ predvođen Andrejom Plenkovićem ostvario je dvije briljantne pobjede, na parlamentarnim i lokalnim izborima. HDZ je trenutačno na potpori od 34 posto. Dakle, teza o strahu od članstva i birača HDZ-a najobičnija je glupost i besmislica. I prije parlamentarnih izbora je Plenković jasno pozicionirao HDZ kao narodnjačko-demokršćansku stranku desnog centra, stranku okupljanja, i s tim smo političkim profilom premoćno pobijedili.

Možda je taj strah besmislen, ali nesumnjivo postoji.

– Mi samo uvažavamo razlike u vezi svjetonazorskih pitanja unutar hrvatskog društva, koje je pluralno. Ako postoje različiti pristupi određenim temama je li demokratično stvari lomiti preko koljena ili raspravljati i dogovarati se, pa makar to trajalo i mjesecima? Uvijek sam za ovo drugo. Mi smo za razgovore, traženje zajedničkog nazivnika i rješenja s maksimalno mogućim stupnjem suglasja. Cijela filozofija politike današnjeg HDZ-a je traganje za široko prihvatljivim rješenjima. Dijalog, a ne nametanje. Ovo je novost koju dio društva možda ne prihvaća.

Ministar Zdravko Marić baš je prošli tjedan priznao da je vama najvažnija percepcija o vama. Rekao je da se uvođenje poreza na nekretnine, makar je on dobra stvar, odgađa jer niste bili kadri eliminirati percepciju da je to novi namet. Vama, je, znači, percepcija bitnija nego dobrobit građana i države i zato odustajete od tog poreza procjenjujući da bi zbog njegovog uvođenja Vlada i HDZ trpili poltičku štetu.

– Vrlo ste sugestivni u pitanjima i tumačite izjave HDZ-ovih dužnosnika kako vama odgovara. Kod poreza na nekretnine ne radi se o percepciji, iako je i ona u politici važna, nego i o sadržajnom pitanju, budući da su nekretnine bile oblik štednje kod Hrvata.

To ste u HDZ-u otkrili posljednjih tjedana?

– Dio javnosti je loše reagirao na taj porez. Puno građana ima vikendice na moru, klijeti, a nisu bogati. Zato su oni porez na nekretnine shvatili kao udar na vlastiti standard. O tome moramo voditi računa.

Mogli ste voditi računa prije nego ste donijeli zakon na temelju kojeg se trebalo uvesti porez na nekretnine.

Foto Davor Kovačević

– Kroz raspravu se iskristaliziralo da još nije vrijeme da se ide s tim porezom. Očito nam treba dodatna javna rasprava.

Niste baš uvjereni da bi porez na nekretnine bio dobra stvar.

– U svijetu je trend rasterećenje cijene rada, odnosno smanjenje doprinosa na plaće kako bi gospodarstvo bilo konkurentnije. Naravno da onda morate pronaći zamjenska sredstva, pa neke zemlje imaju i porez na imovinu. Kroz javnu raspravu iznjedrit ćemo najbolje moguće rješenje i najprihvatljiviji model.

Ministar Milan Kujundžić najavio je veće poreze na alkohol, cigarete, kocku i telefone.

Slovenija se nastoji prikazati kao netko kome je stalo do arbitraže

Slovenija isključivo traži implementaciju arbitražne odluke, a cilj Hrvatske su pregovori, koji, što se nas tiče, mogu trajati i desetljeća.

–- Slovenija je kompromitirala arbitražni postupak i Hrvatska je iz njega izašla konsenzusom svih političkih stranaka. Nema onoga tko bi u Hrvatskoj prihvatio arbitražnu odluku mimo volje Sabora. Istina, ta je odluka dosta nepovoljna za Sloveniju, jer njome nije ostvarila temeljni cilj, teritorijalni kontakt s otvorenim morem. I granica određena na kopnu povoljna je za Hrvatsku, puno smo tu više dobili mi nego slovenska strana.

Ali, svejedno oni traže implementaciju, a ne mi.

– To je, mislim, taktika Slovenije. Inzistiraju na tome jer su svjesni što su činili tijekom arbitražnog postupka i sada se nastoje prikazati kao netko kome je stalo do arbitraže. Ne zagovaraju presudu zato što su njom zadovoljni.

Kako ovo riješiti?

– Kroz bilateralne razgovore.

Tvrdite da je za Sloveniju arbitražna odluka nepovoljna, pa zašto bi onda oni u razgovorima pristali na još manje od toga?

– Treba razmišljati »out of the box«, izvan kutije. Mislim da je američki ministar obrane William Perry koristio baš taj termin u vezi hrvatsko-slovenske granice. Probajmo razmišljati izvan uobičajenih okvira. Može se i kroz režime ribarenja tražiti rješenja koja će relaksirati razgovore o granici.

Ali, razgovora neće biti jer je slovenski premijer Miro Cerar odustao od dolaska u Zagreb.

– Kako bilo, o granici se mora razgovarati, ali ne prihvajući arbitražnu odluku.

Vaš stav nije da granica mora ići sredinom Piranskog zaljeva?

– Naš stav je da granica ide sredinom Piranskog zaljeva.

Pa o čemu bi se onda razgovaralo sa Slovenijom?

– Pregovarat ćemo. Naša je pozicija kakva je bila i prije, pri čemu smo svjesni da jednostrane odluke ne vode trajnom rješenju.

– Ministar je iznio svoju ideju, to je njegov prijedlog, o tome u HDZ-u nikada nismo razgovarali.

Nema potrebe za povjerenstvom o Agrokoru 

Trenutačno posebni istražitelj, kojeg je imenovalo američko ministarstvo pravosuđa, vodi istragu o mogućim vezama kampanje Donalda Trumpa i ruskih vlasti, a paralelno s tim Kongres također to intenzivno istražuje. Zašto tako ne može biti u Hrvatskoj u slučaju Agrokor?

– Nema poveznice između te dvije stvari.

Tamo, dakle, postoje pravosudna i politička istraga. HDZ ne želi dopustiti političku istragu o Agrokoru.

– U našem zakonu piše da se istražno povjerenstvo ne može osnovati ako o nečem traje istraga.

Sudbeni postupak.

– Želimo da Državno odvjetništvo nesmetano provede istražne radnje. U slučaju da se pokrene pravosudni postupak, ako se krene s kaznenom odgovornošću prema određenim akterima slučaja Agrokor, onda nema potrebe za povjerenstvom. Uostalom, Vlada je odobrila dodatna sredstva za rad DORH-a u tom slučaju pokazala je da joj je stalo utvrditi istinu. A vezati povjerenstvo za izbor ustavnih sudaca je politički promašaj i štetno. O ustavnim sucima smo postigli dogovor neovisno o Agrokoru, ali, on je, nažalost, ugrožen jednom nezgrapnošću SDP-a.

Čime bi to povjerenstvo, što HDZ tvrdi, ometalo DORH u istrazi Agrokora? Meni to nije jasno.

– Saslušanja na povjerenstvu bila bi javna i svaki bi takav iskaz mogao izazvati probleme u istrazi koja je tajna.

DORH je pokrenuo neke stvari na osnovu javnih svjedočenja u okviru istražnog povjerenstva za INA-u.

– Ne znam zašto se kolege iz SDP-a ne strpe nekoliko mjeseci. Tada će se znati što je s istragom i ima li potrebe za povjerenstvom. Uostalom, mogu oni nastaviti raditi pritisak za osnivanje povjerenstva i nakon izbora ustavnih sudaca. Davor Bernardić doveo se povezivanjem ove dvije stvari u jednu nepotrebnu političku situaciju, koja mu je u konačnici izazvala probleme i u stranci.

HDZ-u je važnije spriječiti formiranje tog povjerenstva nego popuniti Ustavni sud i zadržati na njegovom čelu vašeg Miroslava Šeparovića.

– Mi samo ne pristajemo na ucjene. Zašto bi nas SDP ucjenjivao? Pa nisu baš u toj poziciji.

Jasno je da dužnost predsjednika Sabora nije naročito zahtjevna, jer da jest vi sigurno ne biste ostali glavni tajnik HDZ-a.

– Što se mora, nije teško. Kakvo pitanje – takav i odgovor.

Zašto prije desetak dana na aktualnom prijepodnevu u Saboru niste omogućili Plenkoviću da odgovara zastupnicima kako on smatra da je najbolje? Milanović je kao premijer vrlo često odgovarao i zastupnicima koji su mu pitanje postavili 15 minuta ranije.

– Držim se reda i Poslovnika.

Zastupnicima i članovima Vlade treba dopustiti da koriste njihovo vrijeme za raspravu kako im to odgovara, a ne da ih se prekida ako su se navodno udaljili od teme ili slično.

– Postoje pravila za sve jednaka. Procedura je civilizacijska stečevina i ako se ona ne poštuje imamo kaos. Pojedinci u Saboru nastoje izazvati kaos, ne poštujući ni Poslovnik ni kolege. Želim u Saboru održavati red i nastojim tu biti dosljedan.

Ne smetaju mi Pupovčevi kontakti s Vučićem

Milorad Pupovac, vaš koalicijski partner, zatražio je hitan sastanak s državnim vrhom Srbije o položaju Srba u Hrvatskoj.

– Demantirao je to. Rekao je da se nije radilo ni o kakvom hitnom sastanku već o redovitim konzultacijama.

Nisam primijetio da je demantirao, ali u redu. Redovni Pupovčevi kontakti sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem vam ne smetaju?

– I predstavnik češke manjine u Saboru razgovara s češkom vladom, albanski s albanskom vladom, mađarski s mađarskom, talijanski s talijanskom... Normalno mi je da predstavnici manjina kontaktiraju s predstavnicima matičnih država, kao što i Hrvati iz susjednih zemalja, Srbije, Crne Gore, Mađarske, Austrije, razgovaraju s predstavnicima hrvatske državne vlasti.

Ne treba otvarati raspravu o ukidanju manjinskih zastupnika

Podržavate li ukidanje posebnih zastupnika nacionalnih manjina?

– Hrvatska ima Ustav i zakone i dok je tako treba ih se držati.

Zakoni se mogu i promijeniti.

– O tome dosad nismo raspravljali i ne mislim da je potrebno otvarati raspravu o ovom pitanju jer ona bi samo ojačala političke tenzije u Hrvatskoj i izazvala dodatne vanjsko-političke probleme povezane s poštovanjem međudržavnih ugovora.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka