ZAGREB – Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Prava koja su obnovljena, nerijetko su predmet novih osporavanja, a položaj osiguran međunarodnim sporazumima, poput Erdutskog sporazuma i Pisma namjere, Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i posebnim zakonima također se nastoji narušiti, stoji u Izjavi. “Zato nam i u narednom razdoblju predstoji borba za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena. To bismo trebali dijeliti sa svim demokratskim organizacijama, jer je to ujedno i borba za demokratsku Hrvatsku,” ističe se u Izjavi objavljenoj na internetskoj stranici Srpskog narodnog vijeća.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

U središtu djelovanja Srpskog narodnog vijeća i drugih organizacija, naročito ZVO-a i SDSS-a i dalje treba biti borba za toleranciju, nediskriminaciju i posebno borba protiv govora mržnje jer, navodi se, govor mržnje prema Srbima, njihovim institucijama i znamenjima njihova identiteta “ostaju problem koji je izvor strahova i asimilacije pripadnika srpske zajednice.”

Kao drugi zadatak navodi se osiguravanje nesmetanog povratka izbjeglica, kojih je još registriranih oko 19.000 u Republici Srbiji i zaštita njihovih imovinskih i mirovinskih prava.

Utvrđivanje sudbine nestalih i ubijenih Srba, njihova identifikacija i obilježavanje mjesta stradanja kao i nesmetano sjećanje na njihova stradanja, u naredne četiri godine bi trebalo donijeti značajnije rezultate od dosadašnjih, stoji u izjavi.

Dalje se traži, “kao i na drugoj Velikoj skupštini” (2013.) da se ispune obećanja o procesuiranju ratnih zločina počinjenih prema Srbima za vrijeme rata, a posebno u toku i nakon “Bljeska” i “Oluje”.

Od države SNV traži i “da konačno donese programski i zakonski okvir za razvojnu politiku” povratničkih područja u interesu svih koji na tim područjima žive, te u cilju zaštite vlasništva formira zemljišno-šumski fond.

Ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend i u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i međunarodnim obavezama počnu provoditi politiku zapošljavanja pripadnika srpske zajednice, “ponovo donesu, ali ovaj put i provedu, akcijski plan o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina.”

Očekuje dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj te nesmetanu, zakonski zajamčenu službenu upotrebu jezika i pisma, uključujući nazive naselja, trgova i ulica, javnih institucija. Posebno ističe urgentnost registracije manjinskih srpskih škola.

SNV traži da HRT prati aktivnosti srpskih institucija i izvještava o problemima Srba; da osnuje “redakciju manjinskog programa koja će uključiti i njezinu srpsku komponentu” te da srpske organizacije uz pomoć države osnuju i vlastiti radijski servis.

Ističe da treba nastaviti i ubrzati obnova kulturne baštine, “posebno one koja podsjeća na prisilnu asimilaciju, protjerivanja i masovna istrebljenja počinjena prema Srbima u NDH” i njihovu ulogu u antifašističkoj borbi naroda Hrvatske.

Deseta točka odnosi se na ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina koje, upozorava SNV, nije u skladu s Ustavom “jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima”. Stoga se traži donošenje propisa koji će omogućiti slobodno i nesmetano ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina.

Srbima treba biti vraćeno pravo na svoju historiju kao dijela nacionalne historije Hrvatske, te biti vidljivo u obrazovanju, medijima, politici sjećanja i muzejima, ističe SNV u izjavi.

“Institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu sa njihovim posebnim osnivačkim izvorištima – dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera. Također, u što skorije vrijeme treba završiti povratak imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i SPD Privrednik,” stoji u 12. točki Izjave.

Na kraju se ističe da su za sve organizacije Srba u Hrvatskoj od ogromne važnosti trajno unapređivanje odnosa između Hrvatske i Srbije te evropska integracija zemalja prostora bivše Jugoslavije, posebno Republike Srbije, kao pretpostavke stabilnosti i napretka.

Jandroković: Parlamentarna većina će odlučiti što je ispravno

Komentirajući zahtjeve SNV-a, predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je u nedjelju navečer za HRT: “Oni mogu slati zahtjeve kakve žele, ali parlamentarna većina će odlučiti o tome što je ispravno, a što ne”

Kuščević: Nacionalne manjine su zastupljene u predstavničkim tijelima

Ministar uprave Lovro Kuščević za nedjeljni Jutarnji list je rekao da nije upoznat sa zahtjevima SNV-a, pa tako ni onim po kojem bi institucije srpske zajednice dobile status manjinskih samouprava, no kaže da su nacionalne manjine zastupljene u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalne uprave i samouprave.

“U Republici Hrvatskoj postoje sve razine zaštite prava nacionalnih manjina, a tako i u odnosu na njihovu zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave. U svakoj općini, gradu i županiji ispunjen je taj uvjet, a Ministarstvo uprave to strogo kontrolira”, rekao je ministar Kuščević i dodao da je upravo na temelju kontrole provedbe prava zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima lokalne vlasti Ministarstvo uprave koncem prošle godine raspisalo dopunske izbore u dvije jedinice lokalne samouprave.

Pusić: Vlada mora odlučiti o čemu se može i o čemu se ne može dogovarati

Jutarnji je dobuio komentar i od zatsupnice Glasa Vesne Pusić. “Srpska zajednica ima pravo tražiti što god hoće, ali hrvatska Vlada mora odlučiti i preuzeti odgovornost za ono o čemu se može i ono o čemu se ne može dogovarati”, rekla je.