Izbori ili nedostatak interesa: Vlada odustaje od bušenja Jadrana "jer ne želi brzati"

Snimio Marko GRACIN

S obzirom da se javnost ionako opirala bušenjima u Jadranu, možda Vlada sad računa da će odustajanjem od potpisivanja na tome dobiti koji predizborni bod, no ostaje nejasno zašto se do daljnjega odustaje i od potpisivanja ugovora za šest polja na kopnu, uz Savu i Dravu, za što otpor javnosti nije bio ni približan onome kakav je i dalje u slučaju Jadrana

Vlada, u ovom mandatu, neće s koncesionarima potpisati ugovore o istraživanju i eksploataciji nafte i plina na Jadranu, ali ni na kopnu – politička je odluka Vlade Zorana Milanovića, donesena, kako se neslužbeno može čuti od nekih njenih članova, kako se ne bi pomislilo da su nešto tako važno kao što je bušenje Jadrana, ali i kopna, odradili pred sam istek mandata, i bez kontrole Sabora, koji će biti raspušten u petak, makar Sabor potpisivanje ugovora s koncesionarima ne treba niti blagosloviti. 

Kako napominju naši izvori u Vladi, radije riskiraju da im se neodrađeni posao s bušenjem na Jadranu i kopnu pripiše kao neuspjeh, nego da ih se kasnije proziva da su taj, izuzetno važan i delikatan posao odradili na brzinu, pred izbore. Riječ je o odluci koju su navodno podržali čak i sami koncesionari. 

»Svi su oni dobili ugovore na razmatranje, i složili se s nama da se ti ugovori potpišu nakon izbora, pa tako i INA«, kaže nam izvor u Vladi. S druge strane, što je našem listu jučer potvrđeno i u INA-i, ta kompanija, koja je dobila koncesiju za dva, najjužnija polja u Jadranu, još uvijek nije donijela odluku o tome želi li ugovor za Jadran uopće potpisati. Time je, od početnih 29 polja koja su bila nuđena za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, sigurno ostalo potpisivanje ugovora za samo jedno polje u srednjem Jadranu, za koje je posao dobio talijanski ENI u konzorciju s britanskim Medoilgasom. U srpnju je od koncesije za čak sedam polja odustao konzorcij američkog Marathon Oila i OMV-a, zbog pada cijene nafte na tržištu, a kako MOL pritišće INA-u da ne potpiše ugovor za dva polja u južnom Jadranu, zaključen posao za samo jedno polje na Jadranu se na kraju ni ne bi mogao smatrati velikim uspjehom ove Vlade. 

 Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o ukidanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora od kojih su američki Marathon Oil i austrijski OMV odustali u srpnju ove godine, a sklapanje koncesijskih ugovora za druga polja odgodila nakon izbora.

Projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika bio je velik projekt, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ustvrdivši da je za njega postavljeno sistemsko rješenje, ukupni institucionalni okvir te su stečeni znanje i iskustvo.On je, kaže Vrdoljak, aktualizirao temu resursa koje imamo na jako transparentan način, pa je tako po prvi put napravljena studija utjecaja na okoliš Jadrana i kopna.»Pristup nam je od samog početka podrazumijevao dugoročno održiva rješenja i odgovorno upravljanje našim resursima. Zbog toga je potpuno neozbiljno i iluzorno očekivati da ćemo kao ozbiljna Vlada donijeti odluke na zadnjoj sjednici«, rekao je Vrdoljak.Dodao je da »nakon dobivenog drugog povjerenja naših građana«, Vlada nastavlja s projektom.Vrdoljak tvrdi da investitori razumiju takav pristup, ne žele biti dio pretkampanjskih tema te su spremni pričekati nekoliko mjeseci.Predsjednik Vlade Zoran Milanović je na to istaknuo kako je »posao odrađen praktički sto posto i nakon izbora se ide dalje«.U siječnju ove godine Vlada je izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu, a dobilo ih je pet kompanija – Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. No, krajem srpnja konzorcij Marathon Oil i OMV je odustao od potpisivanja ugovora za svojih sedam istražnih prostora zbog neriješenog pitanja granice s Crnom Gorom.Uz ostalo, na sjednici Vlade je bilo i riječi o korištenju EU fondova u 2014. godini, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, na kraju prošle godine je razlika između uplaćenog i isplaćenog iz EU fondova bila gotovo 200 milijuna eura.Također, dodao je, trenutno su otvoreni natječaji za radove u sklopu EU projekata vrijedni oko 4 milijarde kuna, a do kraja godine taj će iznos narasti na 8 milijardi kuna.Samo u prvoj polovici ove godine iz državnog je proračuna za sufinanciranje EU projekta isplaćeno 3 milijarde kuna, što je za 700 milijuna kuna više nego u cijeloj prošloj godini, a to se vidi i na podacima o rastu investicija u ovoj godini, istaknuo je Grčić.

U pozadini svega je, može se neslužbeno čuti, i sukob unutar same vladajuće koalicije oko eksploatacije nafte i plina, zbog kojeg se odugovlačilo sa »brušenjem« ugovora, da bi se od njih sad potpuno odustalo i prepustilo nekoj novoj Vladi. Kako se prvi HDZ-ovac, Tomislav Karamarko također izjašnjavao protiv bušenja na Jadranu, bit će zanimljivo pratiti hoće li moguća HDZ-ova Vlada od tog posla potpuno odustati. 

Izbori ili nedostatak interesa: Vlada odustaje od bušenja Jadrana “jer ne želi brzati”