Pitanje nasljednika

Izbor čelnika EK-a izaziva podjele u Uniji: Postupak biranja važniji od Junckerovog nasljednika

Irena Frlan Gašparović

Reuters

Reuters

Među pobornicima »Spitzenkandidata« su Italija, Irska i Hrvatska, dok se takvom načinu izbora protive Francuska, Nizozemska, Češka, Mađarska, Slovačka



ZAGREB Kada se za dva tjedna šefovi država članica Europske unije okupe na neformalnom sastanku u Bruxellesu, jedna od glavnih tema njihovih rasprava bit će pitanje nasljednika Jean-Claude Junckera na mjestu predsjednika Europske komisije. Ali, ne pitanje tko će voditi Komisiju u sljedećem mandatu, nego kako će ta osoba biti izabrana.


Prije četiri godine, rezultati izbora za Europski parlament prvi put su bili izravno povezani s izborom šefa Komisije. Uoči europskih izbora, sve veće europske političke stranke nominirale su svoje kandidate za tu dužnost, tzv. Spitzenkandidate, koji su onda vodili kampanju po EU-u, pa su građani unaprijed mogli znati koga posredno biraju kada daju glas na nacionalnoj razini.


Ta novost uvedena je unatoč oklijevanju dijela članica EU-a, čiji su lideri željeli postupak odabira šefa Komisije zadržati u potpunosti pod svojom kontrolom. Tako je Juncker, kao vodeći kandidat Europske pučke stranke, grupacije koja je osvojila najviše mjesta u Europskom parlamentu, na kraju potvrđen za predsjednika Komisije. No, taj postupak, koji zagovornici smatraju demokratskim iskorakom EU-a, sada izaziva nove podjele među članicama. O tome je, prilikom gostovanja premijera Andreja Plenkovića u Strasbourgu, progovorio i aktualni predsjednik Komisije. Juncker, kako je kazao, »osjeća« da je u Europskom vijeću – koje čine premijeri i predsjednici zemalja članica – gotovo većina protiv toga da takav način izbora šefa Komisije bude formalno prihvaćen uoči novih europskih izbora 2019. To može dovesti do sukoba između EPa- Vijeća, upozorio je Juncker koji je još ranije najavio da se ne misli kandidirati za novi mandat.

Prema pisanju utjecajnog europskog portala Politico, desetak članica izrazilo je rezerve prema ovakvoj proceduri izbora Junckerovog nasljednika. Među njima su, piše Politico, Francuska, Nizozemska, Češka, Mađarska, Slovačka… Na kontra strani spominju se, primjerice, Irska i Italija, a očito je da među pobornike »Spitzenkandidata« treba priključiti i Hrvatsku.




»Podržavam nastavak primjene koncepta Spitzenkandidata kroz koji građani mogu lakše prepoznati lice i ideje budućeg predsjednika Europske komisije – kao što je to bio moj prijatelj, Jean-Claude Juncker, kao Spitzenkandidat, na pobjedničkoj listi EPP-a 2014. godine«, kazao je ovog tjedna premijer Plenković pred zastupnicima EP-a.


Eurozastupnici su, pak, u srijedu poručili da su spremni odbiti bilo kojeg kandidata u postupku imenovanja predsjednika Komisije koji nije bio imenovan kao vodeći kandidat uoči europskih izbora. Drugim riječima, da neće dopustiti da se imenovanje šefa europske »vlade« vrati pod potpunu kontrolu Europskog vijeća na način da se lideri EU članica o imenima kandidata dogovaraju nakon izbora, iza zatvorenih vrata. Ostaje, dakle, otvoreno pitanje hoće li u nadolazećem odmjeravanju političkih snaga parlament uspjeti izaći kao pobjednik.