ZAGREB – Politički analitičar i profesor na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ivan Romac smatra da je važan problem, kada govorimo u ulozi medija u izborima u Hrvatskoj, to što mediji, za razliku od banaka, nisu neovisni od politike, a posebice se to odnosi na financijsku ovisnost od države javnih medija te na dodjeljivanje koncesija javnim i privatnim medijima, kao i na vlasnike privatnih medija.

Tribinu o ulozi medija u izborima organiziralo je Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) jer smo, istaknuo je uvodno akademik Boris Senker, ocijenili da je razdoblje između predsjedničkih i parlamentarnih izbora dobar trenutak za razgovor o tako važnoj temi.

Istodobno, organizatori su u pozivu naveli kako žele upozoriti javnost na potrebu za stručnim, informativnim i nepristranim medijskim praćenjem izbora koji su pred nama.

Ipak, primijetila je dugogodišnja novinarka s diplomatskim iskustvom Neda Ritz, koja se odazvala pozivu organizatora, malo je pozvanih došlo na tribinu što smatra dijelom indikativnim ponašanjem.

Moderatorica tribine – članica Znanstvenoga vijeća za kazalište, film, radio i televiziju HAZU i profesorica na Hrvatskim studijima zagrebačkoga Sveučilišta Nada Zgrabljić Rotar rekla je kako su mediji, politika i javnost tri složena društvena fenomena i neiscrpno područje istraživanja. Istaknula je da je hrvatsko društvo u normativnom smislu ostvarilo uvjete za pluralizam medija, kako javnih kao što su Hrvatska radiotelevizija (HRT) i Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) koja, smatra, može imati još veću medijsku ulogu no što ju ima danas, tako i svih drugih medija privatnih, komercijalnih i elektroničkih. Očekivali bismo, dodala je da nas svi ti mediji informiraju, educiraju i zabavljaju, ali smo, ocijenila je, svjedoci da mediji ne ispunjavaju te dužnosti.

S njezinom ocjenom suglasni su i uvodničari – znanstveni savjetnik na Institutu za migracije i narodnosti dr. Anđelko Milardović, prof. dr. Ivan Rimac te novinar i diplomat Dražen Vukov Colić.

Tako se Milardović referirao na teze njemačkoga politologa Thomasa Meyera koji govori o “medijskoj kolonizaciji politike”, odnosno situaciji u kojoj se, simbolično i interesno mediji i politika, pretvaraju u borbu oko zabave i slike u skladu s post-modernom kulturom obilježenom fascinacijom slike i slijedom slika koje stvaraju prividne događaje. Meyer tvrdi da u medijima nema analitičkoga pristupa, već elektronički mediji imaju ulogu teatralizacije i inscenacije politike stavljajući u fokus sliku, a raspravu u drugi plan.

Rimac: Timovi s programima i znanjem mogu donijeti promjene

Akademik Dobroslav Silobrčić postavio je uvodničarima pitanje kako promijeniti tu situaciju, a Rimac je odgovorio kako je znanje jedini način, ali da je problem u tome što su novinari koji imaju znanje i imaju što reći, na marginama svojih redakcija.

Uz to, primjetio je Rimac, znanje pojedinca nije dovoljno već su potrebni timovi stručnjaka koji će iznjedriti program koji bi onda mogao onih 60 posto hrvatskih građana koji ne izlaze na izbore potaknuti da na izbore izađu kako bi podržali baš taj program.

Dražen Vuković Colić očekuje kako će se predstojeći parlamentarni izbori pretvoriti u kampanju “oko jedne stvari” u što se, rekao je, pretvaraju sve kampanje pa je takva bila i ona predsjednička u kojoj je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila na temelju kampanje ‘prazne posude’ koju je počela općim temama i stajalištima, postepeno ju puneći sadržajima, dok je Ivo Josipović ušao u kampanju sa ‘zatvorenim sandukom’ koji nije otvarao pod pretpostavkom da svi znaju što je u sanduku.

Upozorio je na propuste u medijskom praćenju izbora u Velikoj Britaniji, Izraelu i Poljskoj koji su u Hrvatskoj prošli bez ikakve pozornosti, a kamoli da su ih mediji analizirani. Za razliku od hrvatskih medija u kojima se to nikada nije dogodilo, politički analitičar britanskoga lista “Telegraph” James Kirk, istaknuo je Vukov Colić, ispričao se čitateljima što je potpuno krivo procijenio ishod izbora.