Ekološka studija Ministarstva zaštite okoliša i prirode temeljni je dokument za ovaj nekoć veliki investicijski projekt. Ako Upravni sud sruši ekološku studiju, izgradnja Plomina C vraća se na sami početak. Naime, Ministarstvo će morati nanovo raditi ekološku studiju, a bolje upućeni kazuju da će to početak izgradnje termoelektrane prolongirati za najmanje dvije godine.
Objašnjavajući razloge svoje tužbe, zelene udruge i građani napominju da na području Labinštine imaju pravo na zdrav život i čist okoliš – k tome podsjećaju sud da su to ustavne kategorije – a brojne studije ugljen definiraju pogubnim za čovjeka i prirodu. Osim toga, tužitelji smatraju »da nije sve poduzeto kako bi se zaštitili građani i priroda«. Svoje navode potkrjepljuju analizom o utjecaju Plomina C na zdravlje ljudi koju je za Greenpeace izradio tim stručnjaka, a uredio Zoran Tomić. Analiza je napravljena prema metodologiji Europske agencije za okoliš.
Glas protiv države
– Ova analiza procjenjuje da će TE Plomin C u 40 godina uzeti 680 života i izazvati 2.600 napadaja astme svake godine. Skandalozno je da je Ministarstvo okoliša i prirode tražilo odbacivanje ove studije zbog proceduralnih razloga – tvrdeći da se analiza nije spominjala za vrijeme javne rasprave – pritom ne osporavajući valjanost metodologije, zaključke i procjenu da bi Plomin C mogao uzeti stotine života. Tako je Ministarstvo pokazalo da im realizacija ovog HEP-ovog štetnog projekta važnija od zdravlja građana, kazao je nakon ročišta Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.
Upravni sud uvažio je zahtjev zelenih udruga i građana da se na idućem ročištu u listopadu kao svjedok pozove Davor Škrlec. Naime, Škrlec je obnašao dužnost predsjednika Povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš TE Plomin C. Njegovo svjedočenje važno je u dokazivanju teze da je ugljen štetan i da se nije razmišljalo o njemu alternativnom energentu.
Ročište na Upravnom sudu proteklo je ipak u znaku svjedočanstva Mladena Bastijanića koji je već prozvan – novi Veli Jože Istre. Naime, Bastijanić je Ministarstvo tužio kao fizička osoba, a na sudu u Rijeci objasnio je što ga je ponukalo da digne svoj glas protiv države, njezine velike kompanije i inozemnih investitora.
– Živim 58 godina na području Labinštine i želim da budućim generacijama ostavimo barem ono što mi imamo danas – čist zrak i zdravu vodu. Činjenice govore da je HEP dobio najkvalitetnije izvorište pitke vode u blizini Bubić jame. Građani su kao kompenzaciju dobili drugi izvor, Sveti Anton, čija voda nije dobra za piće. To je čisti kriminal i onaj tko voli svoj kraj, nikad takvo što ne bi dopustio, kazao je Mladen Bastijanić.
Objašnjava potom Bastijanić da je 15 godina radio u rudniku. Dvije godine na separaciji ugljena, i to u neposrednoj blizini Plomina.
Nikad više ugljen
U borbu protiv TE Plomin C uključio se i Greenpeace, doduše ne kao stranka u upravnom postupku. Zoran Tomić, predstavnik Greenpeace za Hrvatsku, kaže da su sve termoelektrane na ugljen, tako i Plomin C, štetne za zdravlje.
– Ovakvi projekti plaćaju se zdravljem i životima. Greenpeace Plomin C smatra neprihvatljivim, tim više jer znamo da postoje zamjene ugljenu kojima Hrvatska obiluje. Prvenstveno, solarna energija i energija vjetra. Umjesto u prljave izvore energije, država mora ulagati u obnovljive i povećanje energetske učinkovitosti, kazao je Tomić.
– Ja najbolje znam što za zdravlje ljudi znači ugljen. Znam, također, da on nije dobar za naš okoliš. Kazao bih još i to da je nama na Labinštini dosta razno-raznih zagađivača, pa se zalažemo da se ugljen više nikad ne koristi kao energent. Isto tako, ne znam gdje je u cijeloj ovoj priči oko izgradnje Plomina C ekonomska računica – ugljen ni danas nije jeftino gorivo, a bit će još i skuplje, kazao je Bastijanić.
Mladen Veli Jože Bastijanić poručuje na kraju vladajućima da je vrijeme za alternativne i obnovljive izvore energije kojih Hrvatska ima u obilje.
Iako su neki očekivali pravorijek, sud je novo, vjerojatno i zadnje ročište, zakazao za 11. listopada 2103. Brzo nakon toga bit će poznat i sudski pravorijek. Gotovo četiri mjeseca dugi vremenski odmak između dva ročišta, na sudu je stranama u postupku objašnjeno nedostatkom termina, na što opunomoćenici HEP-a nisu blagonaklono dočekali. Tražili su novo ročište čim prije, ako je moguće do kolovoza, što su tužitelji doživjeli kao pritisak na sudstvo.
