Odbijen zahtjev

Iračanka u kolicima i žrtva IS-a ne može dobiti zaštitu u Hrvatskoj jer je SOA smatra – opasnom

Tihomir Ponoš

Hrvatske institucije odbile su nesretnu Iračanku / Foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Hrvatske institucije odbile su nesretnu Iračanku / Foto Grgo Jelavić/PIXSELL

MUP je ocijenio da je tražiteljica međunarodne zaštite dokazala da je njezin strah od proganjanja zbog nacionalnosti osnovan. No, budući da je SOA zaključila da postoji "zapreka", zahtjev za zaštitom je odbijen. Udruge tu neobrazloženu "zapreku" tumače kao tvrdnju SOA-e da predstavlja sigurnosnu ugrozu



ZAGREB – Tvrdnje SOA-e o postojanju »zapreke« za pružanje međunarodne zaštite – azila ili supsidijarne zaštite – ponekad su doista teško dokučive. Na temelju takvih tvrdnji dostavljenih MUP-u, koji vodi postupke za utvrđivanje osnove za pružanje međunarodne zaštite, ta se zaštita daje ili odbija. Nikakvo obrazloženje za postojanje »zapreke« u rješenjima se ne navodi, a naš je list već pisao o teško dokučivim slučajevima odbijanja. U tim slučajevima dolazilo je do »zapreke« iako je postojao prethodni stav MUP-a da osoba ispunjava uvjete za dobivanje međunarodne zaštite.


Prvi primjer, o kojem smo već pisali, je onaj Samera Ahmada, koji je napustio Siriju zato što se protivi i diktaturi predsjednika Bašara al-Asada i islamistima, na prvome mjestu Islamskoj državi. Uz to, dvoje djece mu studira u Sjedinjenim Državama, ali je svejedno označen kao opasan.


– Ako sam opasnost za Hrvatsku, zašto nisam u zatvoru, zapitao se Ahmad.


Otmice djevojaka




Među odbijenima posebno se ističe slučaj iračke državljanke, majke troje djece, koja je u invalidskim kolicima. MUP je u njenom slučaju ocijenio da je tražiteljica međunarodne zaštite dokazala da je njezin strah od proganjanja zbog njezine nacionalnosti osnovan i da se temelji na razlozima temeljem kojih se odobrava međunarodna zaštita. No, budući da je SOA zaključila da postoji »zapreka«, zahtjev za zaštitom je odbijen.



– Pripadnici IS-a tvrdili su da nije muslimanka jer se ne odijeva prikladno i druži se s nemuslimanima.


– Sve su žene, pa tako i ona, natjerane da nose hidžab.


– Stradala je u napadu IS-a na kuću njenog prvog susjeda koja je dignuta u zrak, a urušila se i njena kuća.


– Smatra da bi je u slučaju da se vrati u Irak ubili.


– Kolega joj je kazao da je zapovjednik IS-a naredio da se ubije nju i njenu obitelj.



U udrugama Centar za mirovne studije i Are You Syrious, koje se bave pravima azilanata, tu neobrazloženu »zapreku« tumače kao sigurnosnu zapreku, odnosno tvrdnju SOA-e da ti ljudi predstavljaju sigurnosnu ugrozu.


Iračka državljanka kojoj je zahtjev odbijen po nacionalnosti je Kurdkinja, a Irak je napustila zbog problema s Islamskom državom. Problemi su započeli kada su joj pripadnici te islamističke organizacije počeli tumačiti da nije muslimanka jer se ne odijeva onako kako oni smatraju da bi se muslimanke morale odijevati i jer se druži i s nemuslimanima. Nakon što su uspostavili vlast u dijelu Iraka u kojem živi, počeli su maltretirati kršćane i Kurde te otimati djevojke.


Usmrćenja i otmice


Sve su žene, pa tako i ona natjerane da nose hidžab, a ona je stradala u napadu IS-a na kuću njenog prvog susjeda. Njega su tjerali da se iseli iz kuće, u protivnim će mu kuću dići u zrak. U noći kada su se iselili iz kuće, ISIL je kuću digao u zrak, a od siline eksplozije urušila se i njena kuća i ona je teško ozlijeđena. Izbjegla je u drugo mjesto u Iraku, u pokrivanju medicinskih troškova pomagala joj je Katolička crkva, a na koncu je Irak, preciznije Mosul, napustila jer je u ratnoj zoni i pod kontrolom IS-a.


Smatra da bi je u slučaju da se vrati u Irak ubili, njen kolega, Arapin, joj je kazao da je zapovjednik IS-a naredio da se ubije nju i njenu obitelj. Njene navode MUP je uvažio, zaključio da se već prisiljavanje na nošenje hidžaba može smatrati proganjanjem na vjerskoj osnovi, zaključio je i da su mete Islamske države pripadnici etničkih i vjerskih manjina i među njima navodi i Kurde, naveo je da etničke i vjerske manjine IS zlostavlja, a ta zlostavljanja uključuju usmrćenja, otmice, silovanja, ropstvo, prisilna obraćenja, raseljavanje, ali je na koncu odbio dati međunarodnu zaštitu zbog »zapreke«.


Udruge Centar za mirovne studije i Are You Syrious nedavno su upozorile da je od početka godine u najmanje 30 slučajeva zahtjev za zaštitom odbijen i to zbog neobrazložene »zapreke«. Tražitelji azila sa »zaprekom« primarno su iz Iraka i Sirije, ponajčešće iz Bagdada, Mosula i Alepa. U svim tim slučajevima MUP je zaključio da postoji osnova za pružanje zaštite, ali su na temelju ocjene SOA-e ti zahtjevi odbijeni. U udrugama su naveli da su takvi slučajevi bilježeni i prijašnjih godina, ali u prvih nekoliko mjeseci broj takvih odbijajućih slučajeva zbog »zapreke« naglo je povećan.