Pogled iz svijeta

Inozemni analitičari: Konverzija bi mogla pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo

Jagoda Marić

NL arhiva

NL arhiva

Analitičari procjenjuju da će zahvaljujući zakonu o konverziji hrvatske javne financije postati otpornije na nagle fluktuacije valutnih tečajeva, što će umanjiti njihovu ranjivost: posljedica će biti  to što će hrvatske euroobveznice bilježiti bolje rezultate od ostalih iz iste kategorije



ZAGREB  Jedan od argumenata protivnika konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure bila je procjena da će takav zakon otjerati investitore iz Hrvatske  i štetiti domaćem gospodarstvu jer stvara pravnu nesigurnost. 


To nepovjerenje ulagača, tvrdili su kritičari zakona,  povećat će i činjenica da Hrvatska mora smanjiti devizne rezerve za najmanje 800  milijuna eura kako bi se provela konverzija.


Oporavak


No, agencija Bloomberg  jučer prenosi sasvim suprotne procjene inozemnih analitičara koji tvrde da bi konverzija u konačnici mogla imati pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Uz to oni objašnjavaju i zašto ponovno raste potražnja za hrvatskim obveznicama  te zašto su i sami povećali portfelj hrvatskih obveznica. U Hrvatskoj su pak banke potpuno bojkotirale zadnje kratkoročno zaduženje države.Tako Bloomberg prenosi procjenu menadžera u Union Investment Privatfondsu iz Frankfurta Dimitria Barnova koji kaže da je zakon, što ga je predložila Vlada negativan za  banke, ali je »dugoročno dobar za hrvatsko gospodarstvo.

Barov tvrdi da će zahvaljujući tom zakonu hrvatske javne financije postati otpornije na nagle fluktuacije valutnih tečajeva, što će umanjiti njihovu ranjivost: posljedica će biti  to što će hrvatske euroobveznice bilježiti bolje rezultate od ostalih iz iste kategorije.




U posljednja dva tjedna hrvatske su obveznice  najviše izgubile među »novim« članicama Europske unije, ali se  već nekoliko dana oporavljaju. Na to je između ostaloga utjecala i odluka američke središnje banke da ne podiže kamate.


Unatoč smanjenju  prinosa na dolarske obveznice za 0,16 posto tako je prinos na hrvatske obveznice još uvijek znatno veći i to za 1,13 postotnih poena nego na mađarske obveznice koje imaju sličan rejting.  Analitičari smatraju da je takva bolja pozicija mađarskih obveznica u odnosu na hrvatske neopravdana.  


Otegnuto pitanje


Takvu tvrdnju Timoty Ash iz londonskog Nomura Internationala  argumentira činjenicom da  postoji niz trendova koji očituju poboljšanje, između ostaloga rast gospodarstva i smanjenje proračunskog  deficita.


–  Pitanje kredita u švicarskim francima moralo se riješiti budući da se previše otegnulo i pritiskalo je tržišta i banke. Kao i u Mađarskoj, bankarski će sektor u konačnici uz gunđanje ipak prihvatiti rješenje, uvjeren je Ash. Unatoč teškim zadaćama koje čekaju novu vladu kad je u pitanju borba s visokim javnim dugom i deficitom, te  privremenom blokadom oko konverzije, Ash vjeruje da će Hrvatska uspješno prebroditi sve prijetnje  bez većih potresa u priči s kreditima.


Lutz Roehmeyer iz berlinskog Landesbank Investmenta pohvalio se da je u  prošlog mjeseca povećao svoj portfelj hrvatskih obveznica na  koje se po njemu ostvaruju previsoki prinosi čak i ako se zna da Hrvatska ostvaruje slabašan rast te ako se ukalkuliraju problemi s konverzijom kredita, koji su  pokvarili odnose s pojedinim zapadnoeuropskim zemljama.