Inicijativa "Dobrodošli": Hrvatska u EU-a treba inicirati rješenje izbjegličke krize

Inicijativa “Dobrodošli”: Hrvatska u EU-a treba inicirati rješenje izbjegličke krize

Hina

21. rujan 2015 15:19

Bregana / Foto Marko Todorov / CROPIX

Inicijativa za podršku izbjeglicama »Dobrodošli« od premijera Zorana Milanovića traži da Hrvatska na predstojećem izvanrednom summitu EU o izbjegličkoj krizi u Bruxellesu preuzme političku inicijativu i založi se za iznalaženje održivih i primjerenih rješenja izbjegličke krize utemeljenih na načelima međunarodnog humanitarnog prava, zaštite ljudskih prava i solidarnosti, rekla je u ponedjeljak Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije na graničnom prijelazu Bregana

BREGANA  Inicijativa za podršku izbjeglicama »Dobrodošli« od premijera Zorana Milanovića traži da Hrvatska na predstojećem izvanrednom summitu EU o izbjegličkoj krizi u Bruxellesu preuzme političku inicijativu i založi se za iznalaženje održivih i primjerenih rješenja izbjegličke krize utemeljenih na načelima međunarodnog humanitarnog prava, zaštite ljudskih prava i solidarnosti, rekla je u ponedjeljak Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije na graničnom prijelazu Bregana.

»Prvenstveno tražimo da se osiguraju sigurni koridori prolaska zrakom, kopnom i morskim putevima. Izbjeglicama treba osigurati siguran put od mjesta od kuda kreću do krajnjih destinacija«, kazala je Benčić na konferenciji za novinare u povodu Dana mira.

Dodala je kako je tu inicijativu Centar za mirovne studije pripremio sa stručnjacima za politiku azila, ljudska prava i politiku izgradnje mira Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti.Istaknula je kako se zalažu da se izbjeglice prvo sigurno prevezu do krajnje destinacije, a onda se dogovara o njihovoj raspodjeli unutar EU te da EU donese odluku kako nema više jednostrane odluke zemalja članica o zatvaranju granica, čime generiraju izbjegličku i humanitarnu krizu u zemljama s kojima graniče.

Benčić je naglasila i da bi se unutar EU-a trebao aktivirati institut privremene zaštite koji bi vrijedio unutar svih zemalja članica. Pojasnila je da bi to značilo da bi to vrijedilo za sve osobe koje dolaze iz ratnih zona i automatski bi imali tu vrstu zaštite. »Tada pojedine zemlje više ne bi mogle reći kako tu zaštitu ne pružaju. Privremena zaštita trajala bi od jedne do tri godine, odnosno do prestanka ratne opasnosti«, istaknula je.

Podsjetivši i da je institut privremene zaštite unutar EU bio »dizajniran« zbog iskustava s Balkanom tijekom 90-tih godina, Benčić se upitala zašto se taj instrument ponovno ne primjenjuje.

Ključnim drži i potrebu suspenzije Dublinske direktive, jer, drži, ona može proizvoditi dobre rezultate u »regularnom« vremenu, ali je kontraproduktivna za velikih izbjeglličkih kriza jer generira humanitarne katastrofe u zemljama koje su na periferiji i u koje izbjeglice prve dolaze.

»Od hrvatske Vlade očekujemo da sada ne bude pasivni promatrač i da se ne priklanja samo mišljenju većine, već izađe s konkretnim prijedlozima«, rekla je Benčić.