Nezadovoljstvo

Inertnost ministra Kujundžića: Projekt hitne helikopterske službe dvije godine čeka zeleno svjetlo

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Udruga HELP uputila je premijeru otvoreno pismo za uvođenje helikoptera za hitnu helikoptersku medicinsku službu. Državni tajnik Željko Plazonić kaže da već dvije godine ima gotov projekt, »samo netko treba dati zeleno svjetlo da se krene u njegovu realizaciju«



ZAGREB – Nakon tri uzastopna smrtna slučaja na Jadranu, koja su se dogodila u vrlo kratkom vremenu, iz udruge HELP koja zagovara uvođenje hitne helikopterske medicinske pomoći uputili su jučer otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem upozoravaju da su se ove smrti mogle izbjeći da je u Hrvatskoj pravodobno formirana hitna helikopterska medicinska pomoć te da bi spomenuti događaji mogli teško naštetiti idućim turističkim sezonama, posebno u nautičkom, ronilačkom i hotelskom turizmu.


Krajem srpnja i početkom kolovoza dogodila su se tri smrtna slučaja – pod naletom glisera poginula je u Malinskoj 28-godišnja Austrijanka Verena Heinz, na Visu je od posljedica infarkta preminuo 35-godišnji Irac, a kod Trogira je umro 51-godišnji muškarac iz Hrvatske kojem je u vožnji brodice pozlilo te se nasukao na otočić kraj Trogira. Po procjeni udruge HELP u sva tri slučaja trebali su djelovati helikopteri, a nisu.


Znak za alarm


– Helikopteri nisu djelovali jer nemamo helikoptere za hitnu helikoptersku medicinsku službu koji mogu do ugroženog, već se koristimo MORH-ovim helikopterima koji to nisu u mogućnosti. Ministar Kujundžić je 2018. godine u Hrvatskom saboru izjavio da je osigurano 35 milijuna eura iz EU fondova za hitnu helikoptersku medicinsku službu, a u 2019.godini ponovo radimo po starom i pacijente prevozimo helikopterima MORH-a i MUP-a, upozorava Mladen Tureček, predsjednik Udruge HELP Helikopterima liječnici pomažu.




– Svakom kome je imalo stalo do stvaranja reputacije zemlje cjelogodišnjeg turizma, usporedba oca preminule Austrijanke za strane medije da su »hitna pomoć i bolnice u Hrvatskoj na nivou pomoći u trećem svijetu, za klijentelu koja će boraviti u Hrvatskoj znak je za alarm, posebno jer se radi o profesionalnom roniocu koji je ronio diljem svijeta – navodi Tureček.


Nekoliko je vlada u zadnjem desetljeću pokušalo uspostaviti hitnu helikoptersku službu, ali nijedan posao nije obavila do kraja. Siniša Varga, SDP-ov ministar zdravstva, dogurao je do razine pilot-projekta, njegov nasljednik Dario Nakić (HDZ) poništio je projekt i nadležnost za prevoženje hitnih slučajeva vratio vojsci i MUP-u, a aktualni ministar Milan Kujundžić, unatoč načelnoj potpori HHMS-u, dosad nije učinio ništa da se projekt realizira. Po Kujundžićevim riječima, za tu je namjenu osigurano 35 milijuna eura iz EU fondova, ali se na realizaciji projekta ništa ne događa.


Njegov državni tajnik, Željko Plazonić (HDZ) nezadovoljan je takvom intertnošću aktualnog ministra. Riječ je, kaže, o zahtjevnom projektu, koji nije tako jednostavno realizirati, ali treba u njega napokon krenuti, a to se ne događa.


Nema natječaja


– Prvo treba donijeti odluku o modelu koji će se primijeniti. To nije tako jednostavno, i zato se prema tome treba odnositi ozbiljno, a ne populistički, izjavama bez pokrića. Već dvije godine imam gotov projekt, samo mi netko treba dati zeleno svjetlo da se krene u njegovu realizaciju – veli Plazonić.


Model koji on zagovara predviđa pet godina rada koncesionara, a onda formiranje hrvatske helikopterske pomoći. Međutim, nikakav natječaj dosad nije raspisan, pa iz udruge HELP pozivaju premijera da preuzme vodstvo tog projekta »jer Kujundžić za to ili nije zainteresiran ili ne zna kako riješiti problem«.


– Postojeći sustav ne zadovoljava ni struku, ni potrebe »zlatnog sata« potrebnog za spašavanje ljudskih života. Proračunski novac koji se već na to troši bio bi dovoljan za uspostavu pet helikopterskih baza u zemlji i pokrivanje kompletnog teritorija za cijelu godinu.


Hvalimo se s 18 milijuna turista godišnje, na otocima imamo 120.000 stanovnika i tri milijuna turista, a nismo sposobni organizirati im najjednostavniji sustav za preživljavanje u slučaju životne ugroze – upozorava Tureček koji inzistira da ih premijer Plenković primi na razgovor.


Stalne baze helikoptera bile bi u Zagrebu, Splitu i na Krku


Prema Studiji izvodljivosti uspostave hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) koja nikad nije realizirana, stalne bi baze helikoptera bile u Zagrebu, Splitu i na Krku, a povremene u Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Karlovcu. Bila bi kupljena četiri helikoptera, a početna ulaganja iznose 34,6 milijuna eura.


Projektom se predlaže djelovanje HHMS-a u obliku javno-privatnog partnerstva, u kojem država kupuje helikoptere iz vlastitih sredstava i iz EU fondova, a privatni partner obavlja usluge helikopterskog prijevoza, odnosno upravljanja helikopterima u vlasništvu države.