Sve ispočetka

Ima li pravde za ubijene osječke civile: Glavaševa obrana opovrgava proceduru, ne i zločine

Boris Pavelić

snimio Denis Lovrović

snimio Denis Lovrović

Obrane svih optuženika nisu osporavale zlodjela, nego proceduru prvoga suđenja, u kojemu su svi optuženici proglašeni krivima. Vrhovni sud tu je presudu 2010. potvrdio, pa je većina osuđenih izdržala zatvorske kazne. No u siječnju 2015, Ustavni sud ukinuo je presudu Vrhovnoga suda, a Vrhovni sud potom, u srpnju prošle godine, ukinuo prvostupanjsku presudu, koju je sam šest godina ranije potvrdio.



Obrana Branimira Glavaša osporila je proceduru, ali ne i počinjene zločine, na ponovljenome suđenju nad sedmoro optuženih za likvidacije srpskih civila u Osijeku 1991, koje je jučer u Zagrebu počelo iznova, deset godina nakon početka prvog procesa, i nakon što su Ustavni i Vrhovni sud osporili prethodne pravomoćne presude.


Deset godina nakon što je počeo prvi proces, ponovljeno je suđenje počelo čitanjem optužnice, koja sedmoro optuženika tereti za ubojstvo Čedomira Vučkovića, Alije Šabanovića, Milutina Kutlića, Svetislava Vukajlovića, Bogdana Poćuće i jedne nepoznate žene, te za pokušaj ubojstva Radoslava Ratkovića i mučenje Nikole Vasića. Vučković je, prema optužnici, nakon cjelodnevnog mučenja ubijen u garaži osječkog Sekretarijata za narodnu obranu tako što je prisiljen piti sumpornu kiselinu. Ostale su žrtve, po nalogu Branimira Glavaša, uhićene, zlostavljane u Dubrovačkoj 30 u Osijeku, te odvezene na obalu Drave i ondje ustrijeljene. Radoslav Ratković uspio je preživjeti.


Obrane svih optuženika nisu osporavale zlodjela, nego proceduru prvoga suđenja, u kojemu su svi optuženici proglašeni krivima. Vrhovni sud tu je presudu 2010. potvrdio, pa je većina osuđenih izdržala zatvorske kazne. No u siječnju 2015, Ustavni sud ukinuo je presudu Vrhovnoga suda, a Vrhovni sud potom, u srpnju prošle godine, ukinuo prvostupanjsku presudu, koju je sam šest godina ranije potvrdio.




Pozivajući se na odluke Ustavnoga suda te ukinuće prvostupanjske presude Vrhovnoga suda, obrane su prvo suđenje napale po dvije osnove. U prvoj tvrde da za se inkriminirana zlodjela ne može suditi na temelju Ženevskih konvencija, kako je optužnicu postavilo tužiteljstvo. Glavašev odvjetnik Dražen Matijević ustvrdio je kako Ženevske konvencije štite inozemne državljane, a sve su žrtve u ovome slučaju hrvatski državljani, koji su „uživali zaštitu pravnog poretka Republike Hrvatske“. Matijević tvrdi i da se optužnica pogrešno poziva na drugi, umjesto na prvi dopunski protokol Ženevske konvencije, pogrešno tvrdeći kako u inkriminirano vrijeme u Hrvatskoj nije bilo međunarodnog sukoba.


Obrane traže i izuzeće dva ključna dokaza, jer ih smatraju nezakonitima: iskaza krunskoga svjedoka Krunoslava Fehira, na temelju čijeg je svjedočenja 2005. u Feral Tribuneu cijelo suđenje i pokrenuto, te iskaza trećeoptužene Gordane Getoš Magdić, koja je 2006. ispitana u zagrebačkom pritvoru. U tom je kontekstu na prvome ročištu saslušana svjedokinja Marija Manjević, zatvorska stražarica u vrijeme pritvora Getoš-Magdić. Suđenje se nastavlja 10. studenog.