Slovenija očekivala da će EK natjerati Hrvatsku na implementaciju arbitraže / snimio D. LOVROVIĆ
Prema Lisabonskom ugovoru, članica koja namjerava tužiti drugu članicu zbog kršenja europskog prava najprije o tome mora obavijestiti EK, koji je čuvar europskih ugovora i može prihvatiti prijedlog tužbe
A Europska komisija pozvala je Hrvatsku da se do 17. travnja pismeno izjasni o slovenskom pismu kojim Slovenija predlaže pokretanje tužbe protiv Hrvatske pred Sudom EU-a u Luksemburgu zbog nepoštovanja arbitražne odluke, predloživši za 2. svibnja održavanje usmene rasprave o slovenskom pismu.
Slovenija se sredinom ožujka pismom obratila EK-u tvrdeći da Hrvatska nepoštovanjem arbitražne odluke krši europsko pravo, nakon čega EK, u skladu s člankom 259. Lisabonskog ugovora, ima tri mjeseca za odluku hoće li preuzeti postupak protiv Hrvatske.
Sto stranica
Prema Lisabonskom ugovoru, članica koja namjerava tužiti drugu članicu zbog kršenja europskog prava najprije o tome mora obavijestiti EK, koji je čuvar europskih ugovora i može prihvatiti prijedlog tužbe.
Usmena rasprava na kojoj slovenska i hrvatska strana imaju priliku obrazložiti svoje stavove, također je predviđena tim člankom ugovora. Hrvatska pak smatra da je slovenska tužba neutemeljena, jer Hrvatska u ovom slučaju ne krši europsko pravo. »Granično pitanje nije predmet pravne stečevine i s tog naslova nema nikakve osnove za tužbu. Još jednom pozivamo Sloveniju na dijalog jer mislimo da se kroz dijalog to pitanje može riješiti«, poručila je nakon slanja slovenskog pisma hrvatska šefica diplomacije Marija Pejčinović Burić.
U slučaju da EK ne preuzme postupak i sama ne tuži Hrvatsku – a prema neslužbenim izjavama iz Europske komisije to je najvjerojatniji scenarij – Slovenija će sama tužiti Hrvatsku, samo što u tom slučaju tužba ima malo izgleda za uspjeh. Od svega šest takvih tužbi članica protiv drugih članica Unije uspjela je samo jedna, i to ona u kojoj je Europska komisija podržala tužiteljicu, Francusku u tužbi protiv Velike Britanije zbog britanskog postupanja prema francuskim ribarima. Od pet drugih tužbi tri su tužbe odbačene, u jednoj je pronađeno sporazumno rješenje, a u jednoj je tužiteljica odustala od tužbe.
O predloženom datumu Komisija je već obavijestila Ljubljanu i Zagreb. Usmena rasprava koja bi se trebala održati u Bruxellesu, kako je predviđeno pravilima, bit će stručnog karaktera i odvijat će se iza zatvorenih vrata. U EK-u i dalje nude dvjema stranama posredovanje, spominjući nedavni spor Španjolske i Portugala u vezi s odlagalištem otpada kod nuklearne elektrane Almarez, koji je riješen uz posredovanje predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera. U EK-u smatraju da je ovaj spor sličan slovensko-hrvatskom arbitražnom sporu, što slovenska strana ne prihvaća, podsjećajući da u slučaju Almarez nije bilo presude međunarodnog suda.
Slovensko pismo Europskoj komisiji na više od 100 stranica već sadrži sve elemente tužbe protiv Hrvatske, a njegov sadržaj prihvatila je vlada Mire Cerara na svojoj zadnjoj sjednici uoči Cerarove ostavke. Iako je sadržaj pisma tajan, poznato je da pismo sadrži slovenske tvrdnje o hrvatskom kršenju europskog prava zbog neprihvaćanja arbitražne odluke s konkretnim primjerima. U pismu, u čijem su pisanju pomogli strani stručnjaci koji su Sloveniju zastupali u arbitražnom postupku, objašnjava se da Hrvatska krši europski pravni poredak i onemogućava Sloveniji da provede svoju suverenost na moru i schengenskom prostoru.
Karl Erjavec je jučer kazao da će osobno prisustvovati raspravi u Bruxellesu i da je slovenska najava tužbe ipak potaknula Europsku komisiju da se konkretnije počne baviti tim predmetom. Slovenski su mediji, međutim, i izbor datuma usmene rasprave jučer protumačili kao namjeru Bruxellesa da hrvatsko-slovenski slučaj ne izazove previše pozornosti, s obzirom na to da istog dana kada se održava rasprava, 2. svibnja, Europska komisija u Bruxellesu predstavlja važan prijedlog europskog proračuna.
Taktiziranje
Slovenska tužba predstavlja svojevrsni pokušaj pritiska Ljubljane na Europsku komisiju s obzirom na to da su slovenski čelnici iznimno razočarani držanjem Europske komisije u arbitražnom sporu Ljubljane i Zagreba. Slovenski čelnici očekivali su da će upravo Europska komisija natjerati Hrvatsku na implementaciju arbitraže, koju je Hrvatska proglasila kompromitiranom i nevažećom. Nakon što je arbitražna odluka objavljena koncem lanjskog lipnja, Europska komisija nedvosmisleno je podržala implementaciju arbitraže, a pravna služba Komisije jasno je zaključila da je problem arbitraže i europski, a ne samo bilateralni problem Hrvatske i Slovenije.
Međutim, nakon toga je izostala odlučnija akcija Komisije kako bi se Hrvatsku prisililo da implementira arbitražnu odluku, a zbog odbijanja Hrvatske propao je i pokušaj posredovanja Komisije između Slovenije i Hrvatske. To se u Ljubljani tumačilo »sklonošću« predsjednika Europske komisije Junckera Hrvatskoj i činjenicom da Juncker i Plenković pripadaju istoj političkoj grupaciji, europskim pučanima. Slovenski šef diplomacije Karl Erjavec, koji je na tužbi najviše inzistirao, nakon hladnog prijema slovenskog pisma u Bruxellesu razočarano je zaključio da EK nema volje za pritisak na Hrvatsku, tvrdeći da je riječ o »političkom taktiziranju«.
