Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

IT forenzičari strah i trepet poduzetnika: Upadaju u tvrtke, blokiraju računala i određuju kazne

Bojana Mrvoš Pavić

Neke metode AZTN-a nalik su na one koje koristi poznati američki FBI / REUTERS

Neke metode AZTN-a nalik su na one koje koristi poznati američki FBI / REUTERS

Nije nam cilj uništiti poduzetnika, već ga upozoriti, a ostalima pokazati što im se u slučaju stvaranja kartela, zabranjenih sporazuma i sličnog može dogoditi. Kad-tad sve to ispliva van. Ovakvim kaznama želimo pospješiti stvaranje kulture natjecanja na tržištu



Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kaznila je s 1,5 milijuna kuna tvrtku Gorenje Zagreb nakon što je otkrila da je trgovcima, svojim kupcima, nedozvoljenim sporazumima uvjetovala fiksne, svima jednake cijene bijele tehnike i ostalih kućanskih aparata koje trgovci stavljaju dalje na tržište. Tim specijalno obučenih informatičkih forenzičara AZTN-a je s nalogom Visokog upravnog suda nenajavljen ušao u urede Gorenja te pronašao dokaze da je tvrtka ucjenjivala svoje kupce – trgovce, a oni su godinama o tome šutjeli, sve do jednog trenutka, kada je zabranjena ucjena otkrivena zapravo – slučajno.


Tko su IT-forenzičari AZTN-a, koje su zadaće i ovlasti ove agencije te trebaju li je se poduzetnici na tržištu bojati, razgovaramo s njenim čelnikom, Mladenom Cerovcem. IT-ovci, nažalost, pred našu kameru nisu mogli, jer kako nam je pojašnjeno u Agenciji, oni svoj posao rade u tišini, iza zatvorenih vrata, prekopavajući »bazene« podataka koje presnime s tvrdih diskova nakon nenajavljenog pretresa ureda, ili donesu u papirima.


– Mi te pretrese nazivamo »dawn raid«, što je engleski izraz za policijski pretres, koji bi se kod nas mogao prevesti kao »zornjak«, no činjenica je da se ipak ne upada u zoru, već za normalnog radnog vremena. Sigurnosti radi i zbog mogućih otpora, ulazimo s policijom, a odmah zatim postavljamo blokator koji onemogućuje zaposlenike da komuniciraju preko računala ili telefona, svima se oduzimaju i mobiteli. Otpora do sada nije bilo, a nakon što uđemo, nastojimo svoj posao obaviti što brže. Presnimavamo sve tvrde diskove koje kasnije pregledavamo, pri čemu ne smijemo dirati odnosno gledati ničiju privatnu poštu, kao ni korespondenciju između tvrtke i vanjskog odvjetničkog društva. Sve ostalo, po što smo došli s nalogom Visokog upravnog suda, čitamo, priča nam Cerovac, predsjednik Vijeća AZTN-a, agencije čija je zadaća, redom, otkrivati zabranjene sporazume između poduzetnika koji dogovaraju cijene, umjesto da budu takmaci na tržištu, zatim otkrivati zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika, ucjene onih s kojima surađuju, kao i u slučaju poslovnih akvizicija ocjenjivati prelazi li nečija koncentracija na tržištu dozvoljene granice. Sve u svemu, pune ruke posla za četrdesetak zaposlenika AZTN-a, agencije koja postoji dvadesetak godina, no tek je od ulaska Hrvatke u EU dobila veće ovlasti, kao i zadovoljavajuću opremu.


Upadi u tvrtke




– Moramo biti dobro opremljeni, u rangu onoga sa čim barataju poduzetnici koje istražujemo, i koji imaju više novaca od nas, u šali kaže Cerovac, dodajući kako se u tvrtke može »upasti« samo sa sudskim nalogom temeljenim na čvrstim indicijama da se radi ili se radilo nešto zabranjeno. Kada takve indicije postoje, AZTN od Visokog upravnog suda traži nalog za »zornjak«, koji mora biti izdan u roku 24 sata, pri čemu se on AZTN-u sa suda ne dostavlja poštom, već direktno iz ruku suca koji ga je potpisao ide na ruke AZTN-ovog službenika. Odmah zatim kreće se u akciju.


– Ako sumnjamo, odnosno imamo čvrstih indicija da se netko udružio radi dogovora cijena, to znači da istovremeno moramo upasti u više tvrtki. S ovolikim, malim brojem ljudi s kojima raspolažemo, to nije jednostavno, ali se nekako snalazimo, kaže Cerovac.


Dosad su imali šest »zornjaka«, pri čemu su neki pokazali da nema nepravilnosti, no neki su itekako urodili plodom, odnosno visokim kaznama. Prekršaji se kažnjavaju sa najviše 10 posto prihoda tvrtke ostvarenog u godini prije prekršaja, no nikad kazna u praksi nije više od jedan posto. Čak ni Europska komisija, govori nam šef AZTN-a, ne kažnjava s više od dva posto, čak i recidiviste, odnosno one koji prekršaj ponavljaju.


– Nije nam cilj uništiti poduzetnika, već ga upozoriti, a ostalima pokazati što im se u slučaju stvaranja kartela, zabranjenih sporazuma i sličnog može dogoditi. Kad-tad sve to ispliva van. Ovakvim kaznama želimo pospješiti stvaranje kulture natjecanja na tržištu, kaže Cerovac, pričajući kako je otkriven prekršaj Gorenja Zagreb.



Na jednom od susreta šefova europskih agencija za zaštitu tržišnog natjecanja francuski mi je kolega ispričao kako to kod njih izgleda.


– »Mejlaju« se dva bankara i jedan kaže – čuj, super mi je bilo na putovanju koje si mi preporučio, a sad da dogovorimo koliko ćemo podići kamate… Takvoj, privatnoj komunikaciji, u kojoj se štošta dogovara ne možemo doskočiti, no trudimo se na druge načine, kaže Cerovac. Hrvatske poduzetnike poziva da provjere s kim i pod kojim uvjetima imaju posla, jer im već sutra njihovi IT-forenzičari mogu doći u »zornjak«.



Ucijenjeni trgovci


Na njih se naime žalio jedan trgovac koji je prodavao njihove aparate in internetu, no Gorenje mu nije dopustilo da objavljuje fotografije kućanskih aparata i bijele tehnike. Na to se trgovac žalio Agenciji, a ona malo po malo ustanovila da Gorenje ucjenjuje svoje kupce. Tijekom »zornjaka«, o kojem se i forenzičare obavještava neposredno prije kako ne bi došlo do curenja informacija, pronađeni su i dokazi ucjene trgovaca, ali i dokazi o tome da je Gorenje kasnije i provjeravalo pridržavaju li se trgovci zadanih cijena. U tome su im, nevjerojatno ali istinito, pomagali i drugi ucijenjeni trgovci.


– Teško je bilo kome o tome progovoriti, to su često mali poduzetnici koji su ovisni o dobavljačima i njihovim rabatima. Dobavljač im da rabat, ali onda sistemom mrkve i batine, s prijetnjom prekida suradnje, upravlja njihovim cijenama, prodajom. To je strogo zabranjeno«, upozorava šef AZTN-a.


Postoji, otkriva, i institut pokajnika, kad se im se sa korisnim informacijama ili dokumentima može javiti član nekog kartela koji će »cinkati« zabranjeno udruživanje radi dogovaranja cijena i drugih uvjeta poslovanja, ali sam biti amnestiran od kazne. Za razliku od sjeverne i srednje Europe, gdje pokajnika ima puno, u mediteranskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, oni gotovo da ne postoje. AZTN je dosad imao samo jednog.


– U Njemačkoj se ljudi boje pretraživanja i kazni, kod nas to očito nije slučaj. Pokajnik kasnije ne može biti zaštićen, što znači da odavanjem kartela riskira, ali riskira i ostajanjem u njemu. U Njemačkoj je, primjera radi, zahvaljujući pokajnicima dvaput otkriven veliki kartel među pivovarama, pri čemu su u oba slučaja pokajnici bili isti, i oba puta amnestirani od kazne, kaže Cerovac.


Kako se AZTN tek 2015. godine, dvadeset godina od svog osnivanja, zapravo tehnički i kadrovski dobro ekipirao, otad bilježi i dobre rezultate. Te su godine, kaže zadnje sastavljeno AZTN-ovo izvješće, imali dva »zornjaka« na tržištu medicinskih i nemedicinskih plinova te na tržištu kućnih telefonskih centrala. Pretragama je bilo obuhvaćeno ukupno sedam poduzetnika na više različitih lokacija u Zagrebu i Splitu. U cijeloj su godini izrekli preko 17,5 milijuna kuna kazni, novac koji odlazi u državni proračun. Kartele su otkrili na tržištu zaštitarskih usluga, na kojem je više tvrtki dogovaralo svoje, iste cijene, čak ih javno i objavivši u svom zaštitarskom glasniku. Istraživali su i dogovaranje iznosa manipulativnih troškova u kladionicama, no to je »palo« na sudu te kazne nije bilo. Postupak je vođen i protiv osiguravateljskih kuća koje su kažnjavale jednog konkurenta jer je spustio cijenu premije osiguranja od automobilske odgovornosti. Pokretanje tog postupka od strane AZTN-a rezultirao je ubrzanjem liberalizacije tržišta auto osiguranja i smanjenju cijena za korisnike, kažu u AZTN-u.


Imaju 46 ljudi


Ukupno, sa 46 djelatnika, u 2015. godini AZTN-ovci su riješili 667 predmeta iz područja tržišnog natjecanja, što je bilo pet posto više u odnosu na godinu prije.


– Imamo posla, točno. I najčešće s kartelima, ali i vertikalnim sporazumima. To su, primjerice, sporazumi o isključivoj ili selektivnoj distribuciji, o isključivoj kupnji, opskrbi, sporazumi o franšizi, sporazumi o distribuciji i servisiranju motornih vozila. Naša praksa pokazuje da među poduzetnicima u Hrvatskoj postoji izražena sklonost sklapanja zabranjenih vertikalnih sporazuma. Oni, primjerice, ograničavaju poduzetnika-kupca da slobodno određuje prodajnu cijenu. Također, česti su primjeri sporazuma u kojima se veleprodajna cijena određuje na način da ovisi o rabatu koji se određuje u odnosu na količinu nabavljene robe. Takvih sporazuma ima u različitim djelatnostima, a vrlo često u sektoru distribucije i servisiranja motornih vozila te djelatnosti veleprodaje i maloprodaje mješovite robe, napominje Cerovac.


Kršenja tržišnih pravila ima i u uređenim, i manje uređenim zemljama, dodaje. Europska komisija, navodi primjer, neprestano izriče kazne farmaceutskoj industriji, u kojoj ima puno recidivista, dakle onih koji ponavljaju svoje prekršaje. Ima li ih kod nas, pitamo ga.


– Mi ih dosad nismo otkrili, što ne znači da ne postoje, zaključuje prvi čovjek Agencije.