Demografska i socioekonomska obilježja

ISTRAŽIVANJE O BRANITELJIMA Koliko ih radi i koji su njihovi najveći problemi

Hina

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Nešto više od 23 posto hrvatskih branitelja je izjavilo da imaju teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti



U Ministarstvu hrvatskih branitelja u petak je predstavljena studija »Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja« koja, kako je istaknuo ministar Tomo Medved, daje jasan uvid u činjenice o životu ukupne braniteljske populacije.


Studiju su izradili Ministarstvo hrvatskih branitelja i Državni zavod za statistiku te Pravni fakultet u Zagrebu na temelju prikupljenih činjenica, popisa stanovništva iz 2011. i Registra hrvatskih branitelja.


Branitelji su 10 posto stanovništva, jednako su radno aktivni


Hrvatski branitelji čine 10 posto ukupnog stanovništva, među braniteljima je 95,1 posto muškaraca i 4,9 posto žena. Prosječna dob branitelja je 48,5 godina, a najviše ih je u dobi između 40 i 54 godine (60,7 posto). Najviše branitelja živi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, te u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U njima živi oko 47 posto svih branitelja.




Studija pokazuje da su hrvatski branitelji u podjednakoj mjeri radno aktivni kao i ukupno stanovništvo starije od 30 godina, čak imaju nešto veći udio zaposlenih od nezaposlenih od ukupnog stanovništva, a prema popisu iz 2011. godine njih 6 posto je bilo bez ikakvih prihoda, rečeno je na predstavljanju.


Od problema braniteljske populacije na prvom mjestu su zdravstveni problemi. Nešto više od 23 posto hrvatskih branitelja je izjavilo da imaju teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti, što je gotovo jednako državnom prosjeku od 25,2 posto stanovnika Hrvatske starijih od 30 godina.


Medved: Studija potvrdila opravdanost preventivnih sistematskih pregleda


Ministar Medved je rekao da zbog tih podataka posebnu pozornost treba posvetiti preventivnim zdravstvenim pregledima, koje je Ministarstvo već pokrenulo. Studija je pokazala opravdanost preventivnih sistematskih pregleda za 33 tisuće branitelja u 28 zdravstvenih ustanova, za što je osigurano 25 milijuna kuna. To je samo jedna od mjera koje smo pokrenuli, naglasio je i istaknuo važnost rješavanja i stambenog statusa.


Napomenuo je da je zabrinjavajuća činjenica da je od popisa stanovništva 2011 godine do kraja 2016. umrlo 18.289 hrvatskih branitelja.


Rezultati studije su, kazao je Medved, iznimno važni te su prema njima kreirane nove mjere za branitelje. Sada je omogućen jasan uvid u činjenice o životu ukupne braniteljske populacije, istaknuo je ministar. U javnosti se do sada nerijetko stvarala slika na temelju pojedinačnih i specifičnih problema i slučajeva, što je kod nekih u društvu rezultiralo dojmom da je braniteljska populacija kada je riječ o socioekonomskom obilježju bitno drugačija u odnosu na ostalo stanovništvo a ponekad i privilegirana, rekao je.


Naglasio je da u Studiji nije obrađena kategorija stradalnika poput obitelji poginulih i nestalih ili umrlih kazavši da je ova kategorija za njih u visokoj razini prioriteta.


Na predstavljanju je u ime autora studije govorio profesor Zoran Šućur, koji je rekao kako je malo znanstvenih radova o hrvatskim braniteljima izvan konteksta Domovinskog rata. Mogu nabrojati na prste jedne ili jedne i pol ruke i ta činjenica je utjecala na potrebi da se napravi cjelovitija studija različitih karakteristika ukupne braniteljske populacije, istaknuo je.


Studija »Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja« može naći na internetskim stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja i Državnog zavoda za statistiku.