Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
22. svibnja 2019.
Pomorski zakonik

ISPRAVLJENA NEPRAVDA Ukida se porez na dohodak pomoraca i kod bolesti, ozljede ili gubitka posla

Foto Denis Lovrović
Foto Denis Lovrović
Autor:
Objavljeno: 17. veljača 2019. u 7:46 2019-02-17T07:46:20+01:00

Naši pomorci su se svojim radom i obrazovanjem, pokazali najboljim promotorima naše zemlje i jedinstvenim izvoznim proizvodom. Zato ih poštujemo i cijenimo, ističe ministar Oleg Butković

RIJEKA Izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika usvojenim u Saboru prošloga tjedna napokon se privodi kraju socijalna reforma za pomorce, započeta još 2008. godine, komentirao je nove zakonske odredbe Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

Prema njegovim riječima, najvažnije izmjene i dopune Pomorskog zakonika odnose se na oslobađanje pomoraca od plaćanja poreza na dohodak u određenim situacijama, poput ozljede, bolesti ili smrti, čak i ako u određenoj godini nisu skupili 183 dana provedena na brodu, koliko je potrebno za oslobađanje od plaćanja poreza, usvojene na inicijativu Udruge posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA), Udruge brodara Mare Nostrum i Sindikata pomoraca. Također, u 183 dana navigacije prema najnovijim će se izmjenama ubrajati i neke aktivnosti koje se do sad nisu uračunavale u te dane, poput edukacije pomoraca u Hrvatskoj.

Oslobođeni i kadeti

– Riješena su važna pitanja, u prvom redu što se sve ubraja u ta 183 dana, ali i izuzeća od plaćanja poreza na dohodak. Do sad smo imali neke apsurdne situacije, primjerice, da pomorac premine, a u tekućoj godini nije skupio 183 dana na brodu pa je obitelj, osim što je izgubila člana i imala troškove sahrane, još morala platiti i porez na dohodak za tu godinu. Prema ovim izmjenama pomorci će biti izuzeti od obveze plaćanja poreza na dohodak praktički u svim situacijama u kojima su u jednoj godini proveli manje od 183 dana na brodu, a da za to nisu bili sami krivi.

Vidas: Digitalni upisnik jako važan za brodove

Sandro Vidas, ravnatelj Udruge brodara Mare Nostrum, koja okuplja devet hrvatskih brodara i Hrvatski registar brodova, uz rješavanje pitanja oporezivanja pomoraca, kao najznačajniju novost za brodare ističe digitalizaciju upisnika brodova, te oporezivanje jahti i charter brodova u nautičkom turizmu po tonaži, umjesto kao do sad, po prihodu. 

– To će, vjerujem, privući veći broj jahti i turističkih charter brodova pod hrvatsku zastavu, što bi za nas bio veliki napredak. Posebno se nadamo da će to privući veći broj novogradnji u tom segmentu. Digitalni upisnik od velike je važnosti za brodove u međunarodnoj plovidbi, posebno kada je riječ o obnovi brodskih certifikata, u slučajevima kada je brod, primjerice, u doku u Južnoj Koreji, što je do sad iziskivalo mnogo posla koji će sada biti znatno pojednostavljen, kaže Vidas.

Dakle, u slučaju bolesti ili ozljede nastale na brodu, ali i kod kuće, ako ta bolest ili ozljeda sprečava pomorca u ishođenju liječničkog uvjerenja, a time i ukrcaju na brod. Pomorci će biti oslobođeni plaćanja poreza i u situaciji kada ih brodar napusti, što je srećom bila rijetka pojava, ali se događala, zatim ako nisu skupili 183 dana zbog poslovno uvjetovanog otkaza, kao i ako su umirovljeni u godini u kojoj su imali manje od potrebnog broja dana, kaže Melvan. Plaćanja poreza na dohodak prema novim odredbama Zakonika oslobođeni su i kadeti, odnosno vježbenici palube, stroja i elektrotehnike, bez obzira na to jesu li u tekućoj godini skupili 183 dana na brodu.

U Sindikatu pomoraca vrlo važnim smatraju i pribrajanje dana provedenih na stručnom osposobljavanju u Republici Hrvatskoj u 183 dana navigacije, što do sad nije bio slučaj. Do sad su pomorci praktički bili primorani odlaziti na stručna usvaršavanja u inozemstvo, kako bi im se to uračunavalo u potreban broj dana za oslobađanje od poreza.

Takvim su odredbama praktički na gubitku bili svi – pomorci zbog dodatnih putovanja i troškova, brodari zbog većih troškova, a posebno domaći centri i ustanove za izobrazbu pomoraca koji su time bili u nepovoljnom položaju u odnosu na inozemnu konkurenciju.

Melvan ipak upozorava kako samim usvajanjem izmjena i dopuna Pomorskog zakonika posao nije dovršen.

– Sada nam preostaje još veliki dio posla koji se odnosi na provedbu novih odredbi u praksi, kako bi one uistinu zaživjele, a ne ostale tek mrtvo slovo na papiru. Zajedno s resornim ministarstvom odmah ćemo pokrenuti i ta pitanja, kako bi sve čim prije profunkcioniralo, kaže Melvan.

Obračun mirovine

I u CROSMA-i pozdravljaju nova zakonska rješenja po pitanju oporezivanja pomoraca, koja su donesena na inicijativu ove Udruge, no predsjednik CROSMA-e Mario Zorović koji je u pripremi novih odredbi Zakonika sudjelovao kao član stručnog povjerenstva Radne skupine za socijalnu reformu, kaže kako u Udruzi posrednika nisu sasvim zadovoljni usvojenim izmjenama i dopunama.

– Tražili smo precizniju definiciju posrednika u zapošljavanju pomoraca, jednako kao i izmjene po pitanju beneficiranog radnog staža koje bi pomorcima omogućile da im se u obračun mirovine ubraja zaštitni dodatak, koji sada za ostale umirovljenike iznosi 27 posto. Također, tražili smo i plaćanje doprinosa do isteka godišnjeg odmora po ugovoru o radu, čime bi se riješilo pitanje utvrđivanja nesposobnosti za rad osam dana prije isteka ugovora, a ujedno i pitanje plaćanja doprinosa za pomorce s takozvanim »permanent« ugovorima, koje ne funkcionira još od 2013. godine.

Za sad nije prihvaćen ni prijedlog da se izričito napiše kako se na pomorce u međunarodnoj plovidbi ne odnose odredbe Zakona o radu. Sad, naime, piše da međunarodni i kolektivni ugovori imaju prednost pred Zakonom o radu, što stvara nejasnoće i nedoumice kod domaćih sudova, te krive procjene i presude, kaže Zorović.

Digitalizacija usluga

Ministar Butković posebno apostrofira i mjere koje se odnose na brodare, kojima će se olakšati poslovanje. 

– Mislim na olakšan upis brodova, smanjeno vrijeme čekanja što im onda smanjuje i troškove poslovanja i slično.  Dodao bih još da je donošenje izmijenjenog Pomorskog zakonika dio reforme pomorskog zakonodavstva koju je pokrenula Vlada s ciljem digitalizacije usluga u pomorstvu u slijedeće tri godine, smanjenja administracije, dovršetka socijalne reforme za pomorce te povećanja konkurentnost naših luka i industrije. Nakon što smo krajem prošle godine, nakon 27 godina, donijeli novi Zakon o lučkim kapetanijama, a sada i izmjene i dopune Pomorskog zakonika, nastavljamo sa pripremom novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ova Vlada prepoznaje potencijal pomorskog gospodarstva i u njemu vidi značajnu polugu svoje gospodarske politike – zaključuje Butković.

Nije, za sad, prošao ni prijedlog da posrednici budu uključeni u dodjelu sredstava za pokriće troškova plaća i doprinosa za kadete, ravnopravno s domaćim brodarima, pa iz CROSMA-e apeliraju na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da se taj dio usvoji do 2020. godine, s obzirom da posrednici zapošljavaju većinu vježbenika po završenom školovanju.

Kvalitetan zakon

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pak ističe kako su izmjene i dopune Pomorskog zakonika u Saboru podržali svi klubovi zastupnika, a izglasane su sa svega jednim glasom protiv, što, prema Butkovićevim riječima, govori o kvaliteti predloženog zakona.

– Nakon niza godina napokon je ispravljena nepravda koju su trpjeli neki pomorci u međunarodnoj plovidbi, koji zbog okolnosti na koje nisu mogli utjecati, a zbog ograničenja koja su postojala u propisima, nisu mogli ostvariti 183 dana potrebna za oslobođenje od poreza na dohodak. To je nešto što je trebalo izmijeniti i tu bih se zahvalio i socijalnim partnerima na angažmanu i doprinosu. Ovo je bila jedna od mjera koju smo najavili na Danima hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe krajem 2017., a sada smo to i ostvarili.

To je pokazatelj da je Vlada svjesna činjenice da su se naši pomorci, svojim radom i obrazovanjem, pokazali najboljim promotorima naše zemlje i jedinstvenim izvoznim proizvodom. Želio bih da znaju da ih zato poštujemo i cijenimo i da ćemo im, gdje to možemo, pokušati olakšati, a ne otežati – zaključuje Butković.

Sandro Vidas, ravnatelj Udruge brodara Mare Nostrum, koja okuplja devet hrvatskih brodara i Hrvatski registar brodova, uz rješavanje pitanja oporezivanja pomoraca, kao najznačajniju novost za brodare ističe digitalizaciju upisnika brodova, te oporezivanje jahti i charter brodova u nautičkom turizmu po tonaži, umjesto kao do sad, po prihodu. 

– To će, vjerujem, privući veći broj jahti i turističkih charter brodova pod hrvatsku zastavu, što bi za nas bio veliki napredak. Posebno se nadamo da će to privući veći broj novogradnji u tom segmentu. Digitalni upisnik od velike je važnosti za brodove u međunarodnoj plovidbi, posebno kada je riječ o obnovi brodskih certifikata, u slučajevima kada je brod, primjerice, u doku u Južnoj Koreji, što je do sad iziskivalo mnogo posla koji će sada biti znatno pojednostavljen, kaže Vidas.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka