Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
Elizabeth Carolan

IRSKA STRUČNJAKINJA 'Nije dobro referendumom odgovarati na velika pitanja koja građani ne razumiju'

snimio Davor Kovačević
snimio Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 12. veljača 2019. u 7:04 2019-02-12T07:04:28+01:00

Na temelju istraživanja, uključujući i izlazne ankete, znamo da je većina ljudi svoj stav o tome imala godinama prije referenduma. Kampanjom se nastojalo utjecati na propise koji su tek trebali biti usvojeni. U tome je važna uloga on-line oglašavanja, utjecaja na ljude koji nemaju dovoljno znanja i razumijevanja teme, a to smo vidjeli u slučaju Brexita.

ZAGREB - U Hrvatskoj je posljednjih tjedana atraktivna tema zakonsko uređenje financiranja referenduma i političkih kampanja. U parlamentarnoj proceduri je prijedlog zakona koji bi to trebao urediti, a prema njemu bi ubuduće i referendumske inicijative morale imati čiste račune, barem onoliko koliko ih imaju političke stranke.

Referendumi su veoma popularni u Irskoj, prošle godine održan je veoma važan referendum o pravu na pobačaj. Istodobno, razvoj modernih tehnologija omogućio je financiranje referendumskih kampanja svima. Dakle, politički utjecaj na referendumsko pitanje o kojemu se odlučuje u Irskoj ili Hrvatskoj moguće je zahvaljujući modernim marketinškim tehnologijama i društvenim mrežama ostvariti iz bilo kojega dijela svijeta, a što je, naravno, za svaku zemlju u kojoj se održava referendum (ili izbori) potencijalno opasno jer na birače može utjecati onaj koji na njih nikako ne bi smio utjecati, iz dalekoga inozemstva.

Prošloga tjedna u Zagrebu je bila Elizabeth Carolan, stručnjakinja za političko oglašavanje na društvenim mrežama iz Irske koje je pokrenula Inicijativu za transparentni referendum. Bila je to prilika za razgovor s njom.

Počnimo s onim što je suprotno vašoj političkoj aktivnosti. Vi vjerojatno znate kako utjecati na političku kampanju ili referendum?

– Na što mislite?

Vi vodite kampanju za transparentni referendum i političke kampanje, što vjerojatno znači da znate kako se ponaša suprotna strana koja ne želi takve kampanje?

– Da, mislim da imam dobro znanje o taktikama koje koriste oni koji ne žele transparentne kampanje.

Razumijete li sredstva koje koriste?

– Da.

Što je problem u tome? Na skupu u Zagrebu govorili ste o utjecaju Facebooka u referendumskoj kampanji o pobačaju u Irskoj, o tome da je netko iz New Yorka naručivao oglase za tu kampanju u Irskoj kod tvrtke čije je sjedište u Kaliforniji. Kako biste u tome spriječili, primjerice, mene? Živim u Hrvatskoj, na mene se ne odnose irski zakoni, i ja bih kod irskih birača reklamama zagovarao određeni cilj, a nije mi teško doprijeti do njihovih osobnih podataka i internetskih adresa. Dakle, ja sam u Hrvatskoj, moj server je tko zna gdje, kako ćete me spriječiti u tome?

– To je tipičan pogled na stvar. Nema toga što će spriječiti osobu iz Hrvatske da oglasima utječe na referendum u Irskoj. S tehničke strane gledano, ništa vas u tome ne može spriječiti, iako hrvatski državljani i tvrtke ne mogu donirati novac toj kampanji, bez obzira jesu li za ili protiv.

Možda ja ne želim donirati novac nikome. Samo želim utjecati na referendum jer sam možda zao čovjek?

– Ništa vas ne može spriječiti u tome. Međutim, prvi korak je u tome da građani moraju znati što se zbiva.

Imate iskustvo s prošlogodišnjim referendumom u Irskoj o pobačaju, jesu li ta iskustva dobra ili loša?

– Mislim da referendum nije dobar način da se njime odgovara na velika politička pitanja. Međutim, oni moraju biti odrađeni korektno. U Irskoj referendum ima određenu proceduru i proces, nešto nalik na skupštine od po stotinu građana koji razmatraju referendumsku temu. Takva tijela razmatraju hoće li se o tome odlučivati na referendumu. To prethodi samom referendumu, što je važan dio procesa. Nakon toga o tome raspravlja parlament, odnosno odlučuje hoće li biti referenduma. Moraju razmotriti činjenice i dokaze o samoj temi.

Uoči prošlogodišnjeg referenduma vlada je pripremila propise kojima je naznačila što bi provedba referenduma značila i to je bio temelj debate. Možemo to usporediti s referendumom o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, o Brexitu. Građani su glasali o temi koju nisu razumjeli, o kojoj nisu imali dovoljno informacija, odnosno nisu imali dovoljno kvalitetnih informacija. Vlada nije unaprijed pripremila i najavila što napuštanje Europske unije zapravo znači. Ne možete od ljudi tražiti da se izjašnjavaju na referendumu ako im prije toga ne podastrete dovoljno informacija na temelju kojih oni mogu razumjeti o čemu odlučuju i kakve su posljedice toga.

Što se dogodilo za vrijeme tog referendumskog procesa o pobačaju u Irskoj? Jeste li registrirali one koji su objavljivali lažne vijesti, bez obzira s koje strane, ili su se agresivno oglašavali zatrpavajući nečije mailove? Kako ste se nosili s tim problemima?

– Detektirali smo skupine izvan Irske koje su bile plaćene da daju oglase. Našli smo ljude koji su koristeći lažne identitete širili laži o samom pitanju. Bilo je i vijesti i objava kojima se pokušavalo napasti pojedine ljude, diskreditirati ih pripisujući im stvari s kojima oni nemaju veze. Bilo je i mnogo slučajeva, primjerice na Twitteru, napada na aktiviste.

Pravila oglašavanja

Kako ste se nosili s time? Spomenuli ste skupine izvan Irske koje su u tome sudjelovale? Znate li tko su ti ljudi, tko ih je platio, jesu li to ljudi irskog porijekla izvan Irske ili naprosto ljudi koje je netko unajmio?

– Postoje dvije kategorije. Postoje organizacije registrirane u drugim zemljama koje su to radile i za koje se tvrdilo da je to u redu, da to nije protuzakonito, pa to mogu raditi. Postojale su i druge grupe za koje nismo znali ni tko su, ni odakle su, ni tko ih plaća, a koje su plaćale oglase. To je iznimno problematično. U Irskoj je protuzakonito neimenovano oglašavanje. Ako objavite plakat, na njemu mora biti navedeno tko ga ja platio, ali zakon ne određuje precizno digitalne kampanje.

Više transparentnosti na Facebooku

Imali ste iskustvo s Facebookom za vrijeme referenduma o pobačaju u Irskoj. Ako sam dobro shvatio, to je čak i pozitivno iskustvo, što se dogodilo?

– Moj ured u Dublinu je kreirao odnos s Facebookom, ali smo shvatili da je potrebno više transparentnosti u oglasima: tko je platio oglase, koliko je platio, odakle su oni koji plaćaju. Facebook je zaključio da će blokirati oglase prekomorskih oglašivača, odnosno onih iz inozemstva. Razlog za tu njihovu odluku krio se u tome što smo mi na tome snažno inzistirali, ali i u utjecaju medija, dijelom zato što je takvo oglašavanje bilo loše za Facebook, ali i dijelom zato što su mediji ti zahvaljujući kojima ljudi znaju što se zbiva u on-line svijetu, što je istina, a što ne.

Imate li ideju kako regulirati političke kampanje, uključujući i referendume, na društvenim mrežama?

– U mnogim zemljama već postoje propisi o tome tko može financirati i pod kojim uvjetima kampanje. Takva pravila nužno moraju obuhvatiti i digitalne kampanje.

Mnogi su zastrašeni jer bi sljedeći europarlamentarni izbori mogli biti pogođeni kampanjama zasnovanim na lažnim vijestima, kao što su bile kampanje za izbor predsjednika SAD-a 2016. godine, ili kampanja o referendumu o Brexitu.

– Potrebna je akcija medija, civilnog društva i drugih koji će provjeravati što je objavljeno, što je izvor objavljenje »informacije«. Mnogi mediji i pojedinci mogu naprosto guglati i provjeravati činjenice, ali tako nešto bit će veoma teško regulirati.

Kako su ti oglasi utjecali na ljude? Referendum je bio o abortusu, a ljudi su obično po tom pitanju veoma snažno »za« ili »protiv« i na njih nije jednostavno utjecati.

– Na temelju istraživanja, uključujući i izlazne ankete, znamo da je većina ljudi svoj stav o tome imala godinama prije referenduma. Kampanjom se nastojalo utjecati na propise koji su tek trebali biti usvojeni. U tome je važna uloga on-line oglašavanja, utjecaja na ljude koji nemaju dovoljno znanja i razumijevanja teme, a to smo vidjeli u slučaju Brexita. U takvim situacijama, nedovoljnog znanja o temi, mnogo je lakše utjecati na glasače, u takvim situacijama njima je lakše manipulirati.

Tko je najslabija karika – mladi koji možda nisu dovoljno iskusni ili stariji, možda stariji od 65 ili 70 godina, koji jesu životno iskusni, ali nisu iskusni kada je riječ o modernim tehnologijama i njihovim mogućim utjecajima?

– Postoje istraživanja u Sjedinjenim Državama koja su pokazala da su stariji podložniji utjecaju takvih informacija, takvog oglašavanja. Mislim da postoje razlike od države do države. U nekim državama stariji se više oslanjaju na tradicionalne medije, velike televizije, dnevne novine. Mlađi se mnogo više oslanjaju na socijalne medije, a informacije na njima su zapravo ograničene.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.